RIZIK DRŽAVE I SEKTORA Hydration break u Perzijskom zaljevu
Dok se Bliski istok približava krhkom zatišju sukoba, gospodarski šok uzrokovan konfliktom – poremećaji u opskrbnim lancima, inflacija i drugi negativni učinci – već se prelijeva na globalno gospodarstvo. U tom kontekstu, Coface je snizio 8 ocjene rizika zemalja i 45 promjena sektorskih ocjena (41 sniženje u usporedbi sa samo 4 poboljšanja).
Ključni pokazatelji:
+2.3%: očekivan globalni rast u 2026.
-0.6 postotnih bodova: kumulativna revizija globalne prognoze rasta za 2026. i 2027.
85 dolara po barelu: očekivana prosječna cijena Brenta u 2026.
Zatišje geopolitičkih napetosti ne znači povratak u normalu
Nakon više od petnaest tjedana sukoba, potpisivanje memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana najavljuje razdoblje smirivanja na Bliskom istoku, u regionalnom okruženju koje i dalje obilježava krhkost. Međutim, ovo zatišje ne može prikriti ključnu činjenicu: trajanje i intenzitet sukoba, koji su znatno nadmašili početna očekivanja, ozbiljno su poremetili regiju od presudne važnosti za globalno gospodarstvo.
Hormuški tjesnac predstavlja stratešku točku za opskrbu ugljikovodicima i njihovim derivatima. Vrlo mali broj zemalja – posebno u jugoistočnoj Aziji i na istočnoafričkoj obali – uspjelo je izbjeći posljedice tih poremećaja. Povratak u uobičajene uvjete poslovanja, ako je uopće moguć, zahtijevat će vrijeme.
Globalno gospodarstvo otporno, ali usporava
Globalno gospodarstvo dosad je uspjelo apsorbirati šok, ponajprije zahvaljujući stvaranju zaliha unaprijed i prilagodbama potražnje. No ta faza doseže svoje granice. Zaustavljanje proizvodnje u pojedinim sektorima, povratak inflatornih pritisaka i pooštravanje financijskih uvjeta prvi su pokazatelji rastućih poteškoća, dok vlade imaju vrlo ograničen prostor za potporu gospodarskoj aktivnosti i prihodima stanovništva.
U takvom okruženju Coface je revidirao svoje prognoze gospodarskog rasta naniže na 2,3% za 2026. godinu i 2,5% za 2027. godinu, što predstavlja smanjenje od ukupno 0,6 postotnih bodova tijekom dvogodišnjeg razdoblja.
Opskrbni lanci pod pritiskom
Gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca – kroz koji je u svibnju prošlo samo 145 plovila, u usporedbi s više od 3.300 godinu dana ranije – ozbiljno je poremetilo globalni transport te ponovno stavilo opskrbne lance pod snažan pritisak.
Tvrtke već prijavljuju dulje rokove isporuke, rast troškova i prve znakove nestašica, zbog čega povećavaju preventivne zalihe. To dodatno opterećuje novčani tok i profitne marže. U takvim okolnostima očekuje se daljnji rast insolventnosti poduzeća tijekom ove godine (+6% na globalnoj razini), pri čemu će pojedine zemlje bilježiti posebno izražen porast, među njima SAD, Francuska i Japan.
Učinci se razlikuju od regije do regije
Šok je globalan, ali se njegov intenzitet značajno razlikuje među regijama.
Na Bliskom istoku, zemlje Perzijskog zaljeva najizravnije su pogođene te bilježe snažne gospodarske kontrakcije zbog svoje ovisnosti o Hormuškom tjesnacu.
U Europi, rast cijena energije i dugotrajna neizvjesnost opterećuju domaću potražnju, pa se za europodručje očekuje rast od svega 0,7%.
U SAD-u, inflacija ponovno raste (s 2,4% u veljači na 4,2 % u svibnju), što negativno utječe na kupovnu moć i potrošnju kućanstava s nižim primanjima.
U Aziji, slika je neujednačena: pojedini sektori i dalje ostvaruju snažne rezultate (izvoz južnokorejskih poluvodiča porastao je za 153% od početka godine), dok se drugi suočavaju sa smanjenim profitnim maržama.
Na tržištima u nastajanju, posebno u Latinskoj Americi, šok se očituje kroz ponovno jačanje inflacije i restriktivniju monetarnu politiku. Primjerice, u Brazilu ključna kamatna stopa iznosi 14,5%.
PS/IČ
