Idejopad ili brainstorming, odličan je alat, njime prikupite mnoštvo raznolikih ideja od kojih su neke sigurno upotrebljive, ali njime problem ne rješavate. Naprotiv, nakon uspješno provedenog idejopada imate gomilu ideja i pojmova s kojima najčešće ne znate što početi. Potrebno ih je analizirati i posložiti u logične cjeline koje su na neki način povezane. U ovome nam pomaže alat koji se zove dijagram srodnosti ili na engleskom - affinity diagram.

Dijagram srodnosti je alat kojim se velike količine prikupljenih jezičnih podataka (ideja, mišljenja, pojmova, problema) organiziraju u grupe zasnovane na nekoj logici. No, zašto biste ih uopće morali grupirati prema srodnosti?

Pretpostavimo da ste prikupljali pritužbe kupaca tijekom zadnjih mjesec dana. Vi vjerujete da se tu kriju vrijedne informacije čime su vaši kupci zadovoljni, a što bi trebalo poboljšati, inače to ne biste ni radili, zar ne? I prikupili ste ih, recimo, stotinjak. Što ćete sad s time? Čitati jednu po jednu pritužbu i rješavati jednu po jednu? To bi moglo potrajati, a u šumi pritužbi teško ćete primijetiti koje se najviše ponavljaju, koje su na neki način povezane pa rješavajući jednu automatski rješavate i drugu, ili koje su potpuno suprotne pa rješavajući jednu još gorom činite drugu. Grupirate li ih prema srodnosti, sve ovo će se pokazati. Vidjet ćete koje su najučestalije, primijenite zatim Pareto dijagram (sjećate se pravila 80:20?) i bacite se na rješavanje onih kojima ćete najviše pridonijeti povećanju zadovoljstva svojih kupaca.

Kada posegnuti za dijagramom srodnosti?

Što je to velika količina podataka, odnosno kad upotrijebiti dijagram srodnosti, a kad možete proći i bez toga? Na ovo nije jednostavno dati odgovor. Ljudski mozak je čudesan organ, no ima svoja ograničenja. Jeste li primijetili, bacite li pogled na stol na kojem leže tri štapića to odmah prepoznajte kao tri štapića, ali već za četiri štapića, da biste mogli reći koliko ih je, spontano ih dijelite na tri plus jedan ili dva plus dva. Sve što je više od tri moramo brojati. Zato nas velike količine ljudi, predmeta ili pojmova zbunjuju. Nekoga više, nekoga manje.

Što se korištenja alata dijagram srodnosti tiče, iskustveno pravilo kaže, kad god imate više od petnaest raznolikih pojmova, korisno ga je primijeniti.

Osim sortiranja velikih količina jezičnih podataka, ovaj alat ima još jednu prednost, potiče nove načine razmišljanja unutar tima. Pojmovi se, naime, mogu različito razvrstavati u skupine, svaki čovjek ima neku svoju logiku i to je prilika za učiti jedni od drugih.

Cijeli članak pročitajte u novom broju časopisa Direktor, broj 10, listopad 2012.
Autor:  Olga Štajdohar-Pađen