U prvih 9 mjeseci ove godine na Zavod za zapošljavanje prijavilo se 4.607 osoba s visokom stručnom spremom koje su netom završile fakultet. Mnogi od njih pitaju se kako dalje i što im znači diploma za koju su se 5 godina radili.

Antonija je prošli mjesec obranila svoj diplomski rad na zagrebačkom Pravnom fakultetu i time postala jedna od malobrojnih visokoobrazovanih građana Hrvatske. No, Antonija ima i jedan veliki problem. Problem koji dijeli s 326.352 sugrađana - posla nema na vidiku. Bojim se da ne bi na kraju ispalo da sam uzalud studirala, da bi mi bilo bolje da sam posljednjih pet godina tražila posao i već imala koju godinu staža u radnoj knjižici, priča nam Antonija razočarana situacijom na hrvatskom tržištu rada.

A Antonija nije jedina s ovim problemom. Generacije koje izlaze s fakulteta u ovim recesijskim godinama imaju manje šanse za pronalaskom posla nego njihovi stariji kolege koji su diplomirali prije 5 ili 6 godina. Ni tada nije bila savršena situacija, no definitivno je bila daleko bolja no danas. I što kada mlada osoba završi fakultet i nađe se u nemilosrdnom svijetu potrage za poslom? Kada postane jasno da se bez posredovanja javnih službi posao ne može naći jedino što preostaje jest obratiti se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Stoga smo i mi tamo odlučili potražiti odgovore.

U prvih devet mjeseci 2012. godine u evidenciju Zavoda prijavilo se 4.607 novoprijavljenih osoba s VSS koje su došle izravno iz redovitog školovanja. Njihov udio je 2,0 posto u ukupnom broju novoprijavljenih osoba u evidenciji Zavoda tijekom 2012. godine. Uzmemo li u obzir da je na fakultetima trenutno vrijeme obrana diplomskih radova, možemo očekivati da će ta brojka sljedećih mjeseci rasti.

Na HZZ-u su nam rekli kako za osobe koje su netom završile fakultet ne postoji određeni zakonski rok u kojem se mogu prijaviti na burzu. Takve se osobe u evidenciju Zavoda mogu prijaviti kada odluče aktivno i sustavno tražiti posao i ako će pri tome željeti koristiti njihove usluge potencijalno bržeg i jednostavnijeg pronalaska posla.

U dogovoru i prema procjeni savjetnika, koji su educirani za rad s nezaposlenim osobama, nezaposlena osoba na evidenciji Zavoda ima mogućnost korištenja široke palete mjera aktivne politike zapošljavanja koje Zavod provodi, poput potpora za zapošljavanje, obrazovanja za tržište rada, stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpora za samozapošljavanje. Također nudimo mogućnost korištenja profesionalnog usmjeravanja koje obuhvaća procjenu sposobnosti, vještina i znanja radi zapošljavanja, obrazovanja ili upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju, te unapređenje znanja i vještina upravljanja karijerom i aktivnog traženja posla kroz grupna i individualna savjetovanja, rekli su nam u HZZ-u.

No, što ako osoba ima neki honorarni posao i nema potrebu prijavljivati se na burzu? Ne mora se prijavljivati, no to ima jedan nedostatak - osoba koja nije prijavljena kod nekog poslodavca, niti je prijavljena na burzu, nema pravo na zdravstveno osiguranje, no i to se može riješiti. Jednostavnom potvrdom o završetku studija možete se javiti na područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te ćete na taj način dobiti pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba.

Hrvatski zavod za zapošljavanje djeluje kao posrednik između poslodavaca i posloprimaca, no nažalost ovih potonjih ima višestruko više te nezaposlenima nitko ne može pomoći. Prema podacima od 30. rujna, među visokoobrazovanima na burzi najviše je diplomiranih ekonomista (3.312), pravnika (1.826), novinara (576), profesora hrvatskog jezika (558), diplomiranih građevinskih inženjera (447), profesora tjelesne i zdravstvene kulture (439), diplomiranih inženjera elektrotehnike (376), te diplomiranih strojarskih inženjera (355), piše posao.hr.

Ove brojke nimalo ne ulijevaju sigurnost osobama u potrazi za poslom, a koje su se obrazovale za neko od ovih obrazovanja. I što im onda preostaje? 'Ja osobno već godinu i pol tražim posao u ekonomskoj struci, diplomirao sam prije dvije godine i u međuvremenu radio neke honorarne poslove, no na priliku za stalnim zaposlenjem još nisam naišao', rekao nam je Hrvoje koji je prije dvije godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Nakon dugotrajne potrage Hrvoje je odustao od posla u Hrvatskoj i odlučio sreću okušati vani. Prepoznao sam priliku u natječajima Europske Unije za hrvatske državljane i poslao prijavu, te sad čekam testiranje. Ako i ne uspijem, neću odustati, i dalje ću tražiti posao vani', odlučno nam je rekao Hrvoje kojem je prekipjelo 'čekati milost na hrvatskoj burzi.

No, na našoj burzi ipak kažu kako ne treba dići ruke od potrage za poslom i daju nekoliko savjeta za mlade visokoobrazovane. Mladi često nisu svjesni kako dodatna znanja i vještine koje posjeduju mogu utjecati na lakše i brže zaposlenje. Primjerice, rad preko student servisa je vrlo dragocjena informacija poslodavcima jer iako je studentski posao van struke koju su stekli, on upućuje da imaju razvijene radne navike i motivirani su raditi. Ili recimo, znanje stranih jezika, volonterske aktivnosti, određeni hobi ili slobodna aktivnost, bavljenje sportom su sve važne aktivnosti koje poslodavcu daju sliku o potencijalnom radniku. Mladi često iste ne vide kao relevantne za traženje posla, a u tome im možemo pomoći, poručuju iz HZZ-a. (sh)

Foto:Zeljko Hladika/PIXSELL