Analitičari Raiffeisen banke pripremili su novo, ujedno i prvo ovogodišnje izdanje RBAnaliza. Među brojnim područjima fokus ovog broja je osvrt na globalno tržište vrijednosnica s negativnim prinosom. Kao i do sada i ovo izdanje donosi kratki makroekonomski osvrt na prošlu godinu, presjek aktualnih ekonomskih aktivnosti na međunarodnoj i domaćoj gospodarskoj sferi te očekivanja za 2020. U nastavku teksta donosimo vam uvodnik publikacije.    

Pojačane geopolitičke napetosti, naizmjenično jačanje i smirivanje tenzija između Kine i SAD-a, konačna odluka o datumu izlasku V. Britanije iz Europske unije te nastavak recesije industrijskog sektora u Njemačkoj neki su od ključnih događaja koji su obilježili prošlu godinu. Unatoč pojačanim tenzijama i usporavanju većine ekonomija, strah od recesije je iščezao. Strukturno gledano, rast je podržan uslužnim sektorom i građevinarstvom, koji uz snažno tržište rada, diljem europskih država i SAD-a omogućava rast gospodarstva u cjelini. Ipak silazna faza ekonomskog ciklusa ostaje prisutna pa se i tijekom 2020. očekuje daljnje usporavanje ekonomske aktivnosti te zadržavanje izrazito ekspanzivne monetarne politike.

Unatoč globalnom usporavanju Hrvatska je prema privremenim, a dostupnim podacima, prošlu godinu vjerojatno zaključila uz blago dinamiziranje ekonomske aktivnosti. Posljedica je to rasta svih sastavnica domaće potražnje, osobito potrošnje kućanstava, ali i manje negativnog doprinosa neto inozemne potražnje. 2020. bi prema našim očekivanjima trebala donijeti blago usporavanje, ali ipak solidne i iznad potencijalne stope rasta. Rast će predvoditi osobna potrošnja i investicije, ili gledano prema djelatnostima usluge vezane uz trgovinu, turizam i građevinarstvo. U pozadini takvih kretanja krije se visoka razina potrošačkog optimizma uslijed pada nezaposlenosti, rasta plaća, niskih troškova zaduživanja i umjerene inflacije. Rast obujma građevinskih radova dijelom zrcali rast investicija pod utjecajem povlačenja EU fondova, ali i pojačanu potražnju za nekretninama dijelom motiviranu i visokom sklonosti k rentijerstvu uslijed niza uspješnih turističkih sezona. I dok je turizam snažan generator zaposlenosti i rasta raspoloživog dohotka, sve veće oslanjanje na njega upozorava na sve veću ranjivost i suboptimalnu strukturu gospodarstva koja u takvim uvjetima nema baš neki poticaj za razvijanje grana i djelatnosti s višom dodatnom vrijednošću. U sjeni prisutnog optimizma, strukturni problemi tržišta rada te općenito ljudskog kapitala kao izvora rasta ostaju prisutni. Manjak radne snage u određenim djelatnostima, niska zaposlenost i još uvijek nepovoljni migracijski trendovi najproduktivnijeg stanovništva ukazuju da treba biti oprezan.

Monetarna politika ostat će ekspanzivna i dosljedna u korištenju stabilnog tečaja kao sidra monetarne ekonomske politike. S približavanjem kraja prve polovice godine bit će jasnije hoće li ambiciozni cilj ulaska u ERM 2 biti ostvaren krajem ove ili početkom slijedeće godine. Strateški cilj Vlade o ulasku u euro područje implicira i opredjeljenje da se zadrži razborita fiskalna politika. Za sada državna blagajna uživa blagodati rasta zasnovanog na potrošnji, činjenici da dio transfera dolazi iz proračuna EU te okruženju niskih kamatnih stopa koji uz ekonomske fundamente pogoduju niskim troškovima servisiranja duga.

Povratak optimizma na financijska tržišta uslijedio je smirivanjem trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine te jačanjem očekivanja o stabilizaciji odnosno postepenom oporavku globalnog prerađivačkog sektora. „Vjerujemo da će se sentiment s globalnih dijelom preliti i na domaće dioničko tržište, iako strukturne slabosti potonjeg i nadalje ostaju (nedostatak likvidnih izdanja visoke tržišne kapitalizacije u odnosu na usporedna dionička tržišta SIE regije te novih uvrštenja kompanija s kvalitetnim korporativnim upravljanjem). Stoga očekujemo blago pozitivno kretanje CROBEX-a u razdoblju pred nama, ali istovremeno smatramo da bez značajnijeg povećanja likvidnosti na domaćem dioničkom tržištu teško možemo računati s konkretnijim stopama rasta CROBEX-a.“ zaključuje Zrinka Živković Matijević. (A.Č/PS)