Kako umjetna inteligencija mijenja reviziju: što ostaje u rukama stručnjaka?

Poput većine drugih djelatnosti, i revizija se mijenja pod utjecajem digitalizacije, sve veće količine podataka i razvoja umjetne inteligencije. Međutim, takve promjene ne znače da tehnologija preuzima ulogu revizora. 


Naprotiv, njezina se vrijednost prvenstveno ogleda u tome što stručnjacima omogućuje da dio vremena koji su ranije trošili na rutinske i repetitivne aktivnosti usmjere na analizu, razumijevanje poslovanja i rizičnija područja koja zahtijevaju profesionalnu prosudbu.

Danas revizori raspolažu alatima koji im omogućuju bržu, sveobuhvatniju i detaljniju analizu podataka. Umjesto testiranja isključivo na statističkim uzorcima, napredna tehnologija danas omogućuje pregled cjelokupne populacije podataka i lakše prepoznavanje neuobičajenih transakcija. Ti alati precizno identificiraju odstupanja, izdvajaju transakcije koje zahtijevaju dodatnu pažnju revizora te ukazuju na potencijalne rizike i nalaze. 

Umjetna inteligencija u modernoj reviziji nije autopilot, već kopilot koji povećava produktivnost revizora i ubrzava provedbu procedura. AI izvrsno detektira odstupanja i sumnjive transakcije, no interpretacija podataka i donošenje konačnog zaključka i dalje su u rukama stručnjaka, kaže Vedran Miloš, direktor i voditelj revizije u Grant Thorntonu Hrvatska.

Jedna od važnijih promjena odnosi se na količinu podataka koju je moguće analizirati. Dok su se tradicionalni pristupi temeljili na statističkom uzorkovanju, suvremeni alati omogućuju analizu cjelokupne populacije transakcija. Na taj se način znatno brže i lakše uočavaju odstupanja i nepravilnosti koje bi u klasičnoj reviziji vjerojatno ostale nezapažene. 

Revizija će se zasigurno nastaviti mijenjati. Ponavljajući zadaci obavljat će se brže, analize će postati detaljnije, a obrada velikih količina podataka učinkovitija. Smanjenjem vremena utrošenog na aktivnosti koje se mogu automatizirati, otvara se veći prostor za dublje razumijevanje poslovanja, kvalitetniji dijalog s klijentima i snažniji fokus revizora na područja koja zahtijevaju profesionalnu prosudbu. Upravo se u tome očituje jedna od najvećih vrijednosti tehnologije, dodaje Miloš.

U tom smislu, budućnost revizije ne leži u izboru između čovjeka i tehnologije, već u njihovu međusobnom nadopunjavanju. Dok tehnologija značajno ubrzava obradu i analizu velikih količina podataka, revizor zadržava ključnu ulogu i ostaje odgovoran za razumijevanje cjelokupnog konteksta, procjenu rizika i donošenje profesionalnih zaključaka.

Temeljna svrha revizije pritom ostaje nepromijenjena – osigurati neovisnost, transparentnost i povjerenje u informacije na kojima se temelje poslovne odluke. Tehnologija mijenja modalitete ostvarenja tog cilja, ali ne umanjuje njegovu važnost.

U Grant Thorntonu smo trenutno usmjereni na prepoznavanje prostora za unaprjeđenje procesa i sustavnu pripremu za primjenu AI alata. Pritom posebnu pozornost posvećujemo sigurnosti podataka, pouzdanosti sustava i kvaliteti konačnih rješenja. Prije integracije AI rješenja u svakodnevni revizijski proces, nužno ih je temeljito testirati, prilagoditi specifičnostima našeg poslovanja te provesti edukaciju zaposlenika. Cilj nije primijeniti tehnologiju samo zato što je dostupna, već implementirati rješenja koja će revizorima pružiti konkretnu podršku u radu te istovremeno zadovoljiti najviše standarde sigurnosti i kvalitete. PS/SM