Događaji koji su obilježili 2011. godinu

Dužnička kriza eurozone, nuklearna katastrofa u Japanu, prosvjedi protiv bankarske pohlepe i Arapsko proljeće obilježili su 2011., i donijeli izazove kojih se rješenje ne nazire i posljedice će se još dugo osjećati.

Dužnička kriza eurozone

Dužnička kriza, koja je prije dvije godine izbila u Grčkoj otkrićem stvarnih dometa javnog deficita koji je vlada prikrivala, proširila se na Portugal i Irsku, a u 2011. zahvatila Italiju i Španjolsku te zaprijetila padom kreditnog rejtinga Francuskoj i čak Njemačkoj. Financijska kriza prerasla je u gospodarsku krizu, recesiju, a danas dužničku, političku i socijalnu krizu. Šest je premijera od tada palo u članicama Europske unije Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj, Portugalu i Slovačkoj. U Italiji i Grčkoj vlast je povjerena tehnokratima koji će pod budnim pogledom Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda provesti dramatične mjere štednje. U takvu ozračju populisti jačaju, a javno nezadovoljstvo buja na ulicama.

Katastrofa u Fukushimi

Za simbol 2011., Japanci su odabrali ideogram kizuna, simbol povezanosti među ljudima. Tisuće njih rekli su kako ih je potres 11. ožujka s 19.500 mrtvih i nestalih nagnao da promijene navike i više se posvete obitelji i prijateljima. Tragedija potresa i tsunamija ojačala je i veze Japana sa svijetom. Zahvalan na pomoći iz inozemstva, Japan je istodobno budio divljenje u brojnim zemljama koje su od Japanaca učile kako se strpljivošću, disciplinom i dostojanstvom nositi s posljedicama nesreće. Dio zemalja (Njemačka, Švicarska, Italija, moguće Belgija) odustao je od razvoja nuklearne energije. Zbog dodatnih ispitivanja Japan je isključio brojne reaktore i mogao bi uskoro biti bez struje proizvedene u nuklearnim pogonima. Nadalje, stručnjaci za nuklearnu kontrolu nametnuli su diljem svijeta nove testove otpornosti nuklearnih centrala što će povisiti troškove eksploatacije i nuklearnu energiju učiniti nekonkurentnijom.

Arapsko proljeće

Zahvaljujući društvenim mrežama koje su informaciju učinile dostupnom svima i oslobodile je kontrole vlasti, arapski se svijet u godinu dana promijenio više nego u niz desetljeća i srušio je ili tek ruši diktatore. Internetom povezane mase prosvjedima su srušile nedemokratske predsjednike u Tunisu i Egiptu. Promjene nisu prošle bez žrtava, ali proliveno je mnogo manje krvi nego u Libiji ili Siriji gdje se krvava represija nastavlja. Pokreti Arapskog proljeća dokinuli su istočni despotizam i počeli "nepovratan demokratski proces", no svojom akcijom mladi su otvorili put islamistima, a njihovu su utjecaju brane bili upravo svrgnuti diktatori.

Na Zapadu prosvjedi pobunjenih

Pobunio se i Zapad, ali protiv nejednakosti i financijske pohlepe. Arapsko proljeće, europsko ljeto, američka zima, natpis je koji je nosila sudionica prosvjeda u New Yorku nazvanog Zauzmimo Wall Street. Mladi ljudi na ulicama zapadnih zemalja visokoobrazovani su, no teško pronalaze posao zbog krize. Financijske krugove koji odlučuju o njihovoj sudbini smatraju premoćnima. Naziv pobunjenici odabrali su prema manifestu Stephana Hessela, knjizi koja poziva mlade da se pobune protiv društvene neravnopravnosti 21. stoljeća.

Prvi su se put pobunjenici okupili u Madridu 15. svibnja, a prosvjedi su se širili Europom, došli do Izraela, prešli Atlantik i stigli do Sjedinjenih Država i Kanade. Pokret osuđuje financijsko upravljanje životima ljudi, pohlepu i korupciju bogatih te ističe: Nas je 99 posto nasuprot 1 posto najbogatijih. U jesen je policija uklonila većinu (šatorskih) prosvjedničkih naselja u Europi i Sjevernoj Americi. Čini se da je pokret zapao u krizu iako prosvjednici provode akcije tražeći veće oporezivanje najbogatijih i akcijama osuđuju pljenidbe kuća ljudi koji ne mogu otplaćivati zajmove. (Hina/HT)

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox