Stupanj razvoja maloprodaje u Jadranskoj regiji dosta se razlikuje od zemlje do zemlje,kao uostalom i razina njihovog ukupnog gospodarskog razvoja.Razlike su vidljive i između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Hrvatska se ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih, kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. Prisutan je i jedan diskontni lanac (LIDL) koji konstantno raste, najviše na uštrb cash&cary formata. Male trgovine sve više gube trku s velikim formatima i njihovo učešće ne prelazi 30% prometa. S  druge strane , u BiH je situacija nešto drugačija: veliki formati su također osvojili značajan dio tržišta jer su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi.

Međutim tu nedostaju diskontni lanci ali i cash&cary formati te ne treba čuditi što male trgovine zauzimaju preko 40% učešća u prometu. U Srbiji je situacija opet drugačija. Naime, hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće i to na svega oko 5%, te zajedno s supermarketima čine tek oko 28% prometa. Srpsko je tržište još uvijek jako segmentirano a male trgovine su zaslužne za čak 54% prometa. U skladu s ovakvom strukturom maloprodajnih formata je i snaga vodećih lanaca. Prvih 10 lanaca u Hrvatskoj zauzimaju ¾ tržišta, u B&H je to na razini od oko 45% a u Srbiji oko 41%.

U Hrvatskoj 18% trgovačkih marki 

Ako je suditi prema strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim tržištima zemalja Centralne Europe. Koncentracija vodećih trgovačkih lanaca jedna je od pretpostavki  pojave i značajnijeg rasta trgovačkih marki. Tako je u B&H učešće trgovačkih marki na razini od oko samo 2%, u Srbiji se očekuje da će u ovoj godini dosegnuti promet od oko 4%, dok je u Hrvatskoj već više od 18%. Ipak, treba naglasiti da je u Hrvatskoj dodatni impuls brzom razvoju trgovačkih marki potaknut pojavnom diskontnog lanca / Lidla. 

U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se mnogo više okrenuli raznim promocijama, popustima, trgovačkim markama ali i općenito  jeftinijim proizvodima. To je razlog da u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog  pada kao u Srbiji. U B&H je pak razina potrošnje u blagom trendu rasta sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad potrošnje i broja odlazaka u kupovinu. (PS/HT)

Foto: www.pollsb.com