Veća izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje ključna su za otporan gospodarski oporavak nakon pandemije u državama Europe i središnje Azije

Gospodarstva u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije mogla bi se smanjiti za 4,4 %, čime bi se suočila s najgorom recesijom od globalne financijske krize 2008., navodi se u najnovijem Izvješću o gospodarskim kretanjima (Economic Update) za regiju koje je objavljeno danas.

Oporavak rasta u rasponu od 1,1 % do 3,3 % očekuje se 2021. Izgledi su i dalje jako nesigurni, no rizici bi se mogli smanjiti.

Dinamika oporavka ovisi o trajanju pandemije uzrokovane koronavirusom (COVID-19), dostupnosti i distribuciji cjepiva te o razini poboljšanja globalne trgovine i ulaganja. Zbog toga bi rast u regiji mogao biti slabiji od očekivanog ako se pandemija pogorša.

U ovakvim izazovnim vremenima zemlje Europe i središnje Azije moraju gledati šire od neposredne krize i pripremiti se za otporan oporavak nakon pandemije”, rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije. „To uključuje jačanje javnog upravljanja, poboljšanje investicijske klime te poticanje inovacija i digitalnog razvoja. Posebno će biti važna značajna i održiva ulaganja u kvalitetno obrazovanje i zdravstvo.”  

 

Očekuje se da će se zbog pada gospodarstva uzrokovanog pandemijom 2020. povećati i siromaštvo u svim zemljama u regiji. Procjenjuje se da bi se dodatnih 2,2 milijuna ljudi moglo naći ispod linije siromaštva od 3,20 USD dnevno. Ako se u obzir uzme uobičajena linija siromaštva od 5,5 USD dnevno za zemlje višeg srednjeg dohotka, broj siromašnih mogao bi se povećati za 6 milijuna.

Pandemija je negativno utjecala i na obrazovanje i zdravstvo u regiji. Od virusa je već umrlo tisuće ljudi, a pojedinci koji ga prežive osjećat će dugotrajne posljedice na zdravlje. Zatvaranje škola može dovesti do gubitaka u učenju u rasponu od trećine pa do čitave godine školovanja te će to vjerojatno pogoršati nejednakosti jer će nerazmjerno pogoditi učenike slabijeg socioekonomskog statusa.

U posebnoj analizi u Izvješću utvrđeno je da su poboljšanje pristupa i kvalitete tercijarnog obrazovanja te smanjenje rizičnih čimbenika za zdravlje odraslih ključni za otpornost oporavka u regiji. Iako zemlje u regiji osiguravaju relativno dobre osnovne obrazovne i zdravstvene usluge, mjerene prema Indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, potrebno je više učiniti za uspjeh pojedinaca i zemalja u budućnosti.

Nije dovoljno samo preživljavati, kao što nije dovoljno ni steći samo osnovno obrazovanje. Odrasli trebaju biti zdravi, aktivni i produktivni tijekom cijelog života”, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Osobito je važno smanjiti rizike za zdravlje u obliku pretilosti, pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, koji mogu ugroziti aktivno i produktivno starenje, ali isto tako i osigurati da visokoškolske ustanove studente pripremaju za izazove današnjih tržišta rada.”

U regiji je više od 18 % stanovništva pretilo, gotovo 23 % prekomjerno konzumira alkohol te 26 % trenutačno puši. Ti su zdravstveni rizici posebno visoki u istočnoj Europi i Rusiji, gdje je očekivano trajanje života odraslih ujedno i najniže u regiji. Prevalencija tih rizika ne povećava samo vjerojatnost razvoja zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, već utječe i na stopu smrtnosti i oboljenja od posljedica zaraznih bolesti kao što je COVID-19. 

Dobro i kvalitetno visoko obrazovanje ključno je kako bi osobe ostale konkurentne na tržištima rada koja se brzo mijenjaju. Ako bi zemlje zapadnog Balkana, istočne Europe, južnog Kavkaza i središnje Azije poboljšale svoje visoko obrazovanje, mogle bi zadržati svoju visokokvalificiranu radnu snagu unatoč stalnom iseljavanju. 

Razlike među spolovima u obrazovanju i zdravstvu u regiji ograničene su te, ako postoje, obično su u korist žena. U izvješću se ističe da su, zapravo, muškarci ti koji zaostaju i u osnovnom i u visokom obrazovanju. Međutim, u svakoj je zemlji u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) znatno manje žena nego muškaraca. To ima značajne posljedice jer će visokoobrazovane osobe u STEM područjima vjerojatnije pronaći zaposlenje i imati veće plaće.

Uz to, velika je razlika između spolova u pogledu pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, pri čemu su oba ponašanja češća kod muškaraca. Stoga su u regiji, osobito u Rusiji i istočnoj Europi, stope smrtnosti više za muškarce nego za žene.

U izvješću se napominje da su smanjenje razlika u stjecanju osnovnog i visokog obrazovanja između muškaraca i žena, poticanje žena u razvoju karijere i uvođenje politika kao što je veće oporezivanje alkohola i duhana radi smanjenja prevalencije pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola među muškarcima važni izazovi. (ps/sm)

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox