Zdravstvo budućnosti je već ovdje: prvi Health.Weekend stavio pacijenta u središte
Prvi Health.Weekend, održan u sklopu Weekenda.19 u rovinjskom Grand Park Hotelu, okupio je stručnjake iz zdravstva, tehnologije i poslovnog sektora.
Program je donio niz panela i predavanja, a među temama koje su obilježile prvo izdanje izdvojila su se pitanja prevencije, skrbi kod kuće, dostupnosti liječenja i zdravstvenih podataka. Kroz te se razgovore provlačilo zajedničko pitanje: kako promjene u sustavu mogu donijeti stvarnu korist pacijentu?
Zdravstvene usluge prilagođavaju se novim očekivanjima
Ljudi sve češće prate svoje zdravlje i prije nego što se pojavi problem. Na to je upozorila Victoria Loomes, voditeljica trendova u TrendWatchingu, predstavljajući globalne trendove na predavanju „Industrija zdravlja, trendovi u svijetu”. Pametni satovi, digitalni alati i umjetna inteligencija postaju dio svakodnevice, a s njima rastu očekivanja da zdravstvene usluge budu jednostavnije, dostupnije i prilagođenije pojedincu. Loomes je naglasila da vrijednost inovacije ne određuje samo ono što tehnologija može napraviti, nego i ljudska potreba koju rješava.
Kada se briga o zdravlju preseli kući
Kućni tlakomjeri, pametni satovi i EKG uređaji omogućuju kontinuirano praćenje zdravstvenih parametara. No podaci sami po sebi nisu dijagnoza. O tome kako ih odgovorno koristiti na panelu „Briga o zdravlju seli se kod kuće“, powered by Medikor, razgovarali su prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, kardiologinja KBC-a Zagreb i Mario Ravić, Business Owner Services u Ericssonu Nikoli Tesli. Istaknuli su važnost provjerenih, medicinski certificiranih uređaja i opreza pri tumačenju podataka iz aplikacija i AI alata.
Skepsa je jedina dobrodošla, ne možemo biti previše sigurni u sebe, rekla je Pezo Nikolić. Tehnologija liječniku može pružiti korisne informacije, ali stručna procjena ostaje ključna za donošenje odluka o liječenju.
Osobnu stranu te promjene otvorila je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, na predavanju „What if?“. Govorila je o zdravstvenom sustavu koji ljudima pomaže živjeti kvalitetnije, umjesto da reagira tek kada se pojavi bolest. Na pozornici joj se pridružila Ines, pacijentica koja je nakon onkološke dijagnoze odlučila aktivnije sudjelovati u brizi o vlastitom zdravlju. Njihov razgovor podsjetio je koliko su u liječenju važne pacijentove odluke, iskustvo i potrebe.
Sveli smo se na to da bolest postoji ili ne postoji. Možda da prestanemo ubijati bolest, a počnemo tražiti zdravlje, poručila je Soldo.
Dostupnost skrbi ostaje pitanje sustava
Na panelu „Zdravlje 2030“ powered by Croatia Poliklinika, izv. prof. dr. sc. Ana Bobinac, prodekanica za znanost Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i voditeljica Centra za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, upozorila je da se iza svake brojke na listi čekanja nalazi osoba koja čeka pregled, dijagnozu ili početak liječenja. Liste čekanja zato su i pitanje jednakosti u pristupu skrbi. Filip Glavan, direktor Croatia Poliklinike, istaknuo je da suradnja javnog i privatnog sektora može pomoći rasteretiti sustav i ubrzati dijagnostiku.
Ako potencijalni onkološki bolesnik čeka 500 dana na ultrazvuk, to nije zdravstvena skrb, poručio je. Ivan Šipek, suosnivač Mediion Technologiesa, naglasio je da su za učinkovitije upravljanje zdravstvenim sustavom, uz suvremenu tehnologiju, potrebni kvalitetni podaci i transparentnost.
Prvo izdanje Health.Weekenda uspješno je pokazalo koliko se briga o zdravlju već mijenja: dio praćenja zdravstvenog stanja seli se u svakodnevni život pacijenta, a tehnologija otvara nove mogućnosti za ranije prepoznavanje problema. Da bi te mogućnosti doista značile bolju skrb, pacijenti moraju imati pouzdane informacije i podršku stručnjaka, a zdravstveni sustav osigurati pravodoban i jednak pristup liječenju. PS/SM
