Analiza 500 web-stranica: tek trećina hrvatskih firmi ispunjava osnovni minimum

Analizirali smo 504 nasumično odabrane hrvatske firme s vlastitom domenom: gotovo trećina nema stranicu koja radi, a osnovni minimum ispunjava tek 34 %.

Gotovo svaka treća hrvatska firma koja ima vlastitu internetsku domenu nema web-stranicu koja radi. Kod onih koje je imaju, polovica nema broj telefona na koji se s mobitela može jednostavno kliknuti. To pokazuje analiza 504 nasumično odabrane firme iz sudskog registra koju je u listopadu 2026. provela digitalna agencija Simplex Digital iz Županje.

Analiza je obuhvatila društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o. i j.d.o.o.) iz osam branši i svih 21 županije: od građevinara i prijevoznika do knjigovođa, ugostitelja i stomatoloških ordinacija. Uvjet je bio da firma u registru ima e-adresu na vlastitoj domeni (npr. ured@firma.hr), dakle da je već platila adresu na internetu. Pregledana je naslovnica svake stranice, a od 504 firme njih 473 bilo je moguće izmjeriti.

Domena plaćena, stranice nema

Od firmi koje imaju vlastitu domenu, naslovnica ispravno radi kod njih 70 % (procjena za cijelu Hrvatsku). Od 504 firme u uzorku, 343 imaju stranicu koja radi, a ostale se dijele na tri skupine:

stranica se ne otvara — greška poslužitelja, istekao smještaj ili prazna adresa (59 firmi)
„u izradi” ili parkirana domena — stranica s porukom da se uskoro otvara ili oglasom registrara domena (50 firmi)
domena služi samo za e-poštu — pošta radi, a na adresi stranice nema ničega (20 firmi)

Na jednoj od stranica „u izradi” pronađene su i skrivene poveznice na trgovine krivotvorenom robom poznatih marki — znak da je stranica napadnuta, a vlasnik to vjerojatno ne zna.

Samo trećina prolazi osnovni minimum

Kao osnovni minimum uzeli smo četiri stvari koje se danas podrazumijevaju i koje se mogu provjeriti bez ikakve procjene:

sigurna veza (https) s valjanim certifikatom
prilagođenost mobitelu
naslov stranice
opis stranice koji se prikazuje u rezultatima Googlea

Sve četiri ima 34 % firmi iz uzorka (interval pouzdanosti 29–39 %). Čak i među stranicama koje rade, minimum ispunjava tek nešto manje od polovice (49 %).

Prilagođenost mobitelu više nije problem — ima je 94 % stranica koje rade. 

Problemi su drugdje:

Opis za Google sitnica je koju vlasnik ne vidi, ali je vidi svatko tko firmu traži. Kad opisa nema, Google sam izvuče neki dio teksta sa stranice — često izbornik ili obavijest o kolačićima.

Ni postojeći opis nije uvijek dobar. Opis prave duljine (otprilike 50 do 165 znakova, koliko Google stvarno prikaže) ima tek 39 % stranica — ostali su prekratki, pa ne kažu ništa, ili predugi, pa ih Google odreže usred rečenice. Kod naslova je bolje: naslov razumne duljine ima 78 % stranica.

Glavni naslov stranice (oznaka H1) tražilicama govori o čemu je stranica. Točno jedan takav naslov ima 43 % naslovnica, 36 % nema nijednog, a ostale ih imaju više, pa nije jasno koji je glavni.

Kod 3 % stranica preglednik prikazuje upozorenje da veza nije sigurna jer certifikat nije ispravan. To je mali broj, ali upravo ta poruka najviše tjera posjetitelje.

Više od polovice stranica (58 %) radi na WordPressu. To je dobar i raširen sustav, ali traži redovita ažuriranja jezgre i dodataka — stranica koja godinama nije ažurirana lakša je meta napada, poput one sa skrivenim poveznicama koju smo spomenuli.

Brzina na mobitelu: četiri od pet stranica sporo prikazuje sadržaj

Brzinu smo izmjerili na 213 nasumično odabranih stranica koje rade, alatom Lighthouse u simulaciji mobitela (isti alat koji Google koristi u svojem PageSpeed testu, ali pokrenut na našem računalu, pa su rezultati vjerojatno nešto blaži nego na Googleovim poslužiteljima).

Srednja ocjena je 61 od 100, a polovica stranica je između 55 i 72.
Ocjenu 90 ili više, koju Google smatra dobrom, ima tek 12 % stranica.
Kod 80 % stranica glavni sadržaj na mobitelu se prikaže tek nakon više od četiri sekunde. Google brzim smatra prikaz do dvije i pol sekunde.

Uzroke pojedinih stranica u ovoj analizi nismo razvrstavali, ali takva sporost obično dolazi od prevelikih fotografija, preopterećenih tema i dodataka ili poslužitelja bez predmemorije — i često se može popraviti bez izrade nove stranice.

Kupac zove s mobitela, a broj se ne može kliknuti

Najveći nalaz za male firme nije tehnički. Na stranicama koje rade:

47 % ima broj telefona na koji se može kliknuti i odmah nazvati
22 % ima broj napisan na stranici, ali ga posjetitelj na mobitelu mora prepisati
30 % ima kontaktni obrazac
3 % ima poveznicu na WhatsApp

Za obrtnika, prijevoznika ili autoservis poziv je najčešći način na koji posao dolazi. Broj koji se ne može kliknuti dodatni je korak u kojem dio ljudi odustane i nazove sljedećeg na popisu.

Gotovo svaka treća stranica (29 %) nema nijedan kontakt na koji se može kliknuti — ni telefon, ni e-poštu, ni WhatsApp. Posjetitelj tada mora prepisivati broj ili adresu, a na mobitelu to rijetko tko napravi.

Facebook umjesto stranice?

Česta je pretpostavka da su male firme „prešle na društvene mreže”. Podaci to ne potvrđuju — barem ne na njihovim stranicama. Na naslovnici poveznicu na barem jednu društvenu mrežu ima 45 % stranica koje rade:

Više od polovice stranica, dakle, ne vodi nikamo dalje. Stranica i profil na društvenoj mreži ne isključuju se: profil donosi pratitelje, a stranica je mjesto koje se pojavljuje kad netko firmu potraži na Googleu i na koje se može uputiti s bilo kojeg oglasa.

Kako stoje branše

Razlike među branšama su velike. Zdravstvo (ordinacije, stomatologija, veterina) stoji najbolje: stranica radi kod 89 % firmi, a osnovni minimum ispunjava 64 % onih koje rade. Ordinacije i kod klikabilnog telefona prednjače (67 %).

Zanimljivo je kod knjigovođa: gotovo polovica njih (45 %) na stranici ima napisan broj telefona na koji se ne može kliknuti, dok u zdravstvu to vrijedi za tek 5 % stranica.

Na drugom kraju je građevinarstvo, gdje stranica radi kod samo 64 % firmi, i prijevoz, gdje opis za Google ima manje od polovice stranica koje rade (44 %), a osnovni minimum 36 %.

Po branši su pregledane 63 firme, pa su rasponi pouzdanosti širi nego za ukupnu brojku — razlike od nekoliko postotnih bodova među sredinom tablice nisu značajne.

Po županijama

Zasebno objavljujemo samo županije s barem 20 firmi u uzorku; udio stranica koje rade računa se od firmi koje je bilo moguće izmjeriti. Brojke po županijama nisu ponderirane i miješaju branše onako kako su zastupljene u toj županiji, pa ih treba čitati kao okvirne.

Splitsko-dalmatinska županija ističe se po urednosti stranica koje rade (dvije trećine ispunjava minimum, a opis za Google ima 74 %). U Zagrebačkoj županiji dvije od pet firmi s vlastitom domenom nemaju stranicu koja radi. Za ostale županije uzorak je premalen za pouzdan zaključak.

„Ne treba nova stranica, nego deset minuta pažnje”

Većina ovih problema nije pitanje novca nego toga da nitko nije pogledao stranicu otkako je napravljena, kaže Josip Tomić iz agencije Simplex Digital. Klikabilan broj telefona, opis za Google i preusmjeravanje na sigurnu vezu posao su za jedno popodne. Najskuplje je kad firma plaća domenu i smještaj godinama, a na adresi piše ‚u izradi’.

Provjerite svoju stranicu za pet minuta

Vlasnik firme može sam, s mobitela, provjeriti najvažnije:

Upišite adresu bez https:// (samo firma.hr). Otvara li se stranica i stoji li lokot pokraj adrese?
Kliknite broj telefona. Otvara li mobitel poziv ili samo označi tekst?
Potražite naziv firme na Googleu. Je li ispod naslova smislen opis ili nasumičan tekst?
Pogledajte podnožje. Piše li ondje 2019.?
Otvorite stranicu na tuđem mobitelu i računalu. Radi li svugdje isto?
Ako je odgovor na bilo što „ne”, to je prvo što treba popraviti — prije novih oglasa, objava ili redizajna.

Ako vam je lakše da to netko pogleda umjesto vas, javite nam se — ili pogledajte kako radimo izradu web stranica za obrte i male firme.

Kako je analiza provedena

Izvor su javni podaci sudskog registra (snimka od 22. do 26. rujna 2026.). Iz 6.002 aktivna d.o.o. i j.d.o.o. s vlastitom domenom u osam branši izvučen je stratificirani slučajni uzorak od 504 firme, po 63 iz svake branše, raspoređenih po županijama razmjerno broju firmi. Ukupne brojke za Hrvatsku ponderirane su prema stvarnoj veličini branše, uz 95-postotni interval pouzdanosti. Obrti, udruge, javni sektor te IT, marketing i mediji nisu uključeni, kao ni firme koje e-poštu imaju na Gmailu ili kod pružatelja interneta — analiza zato govori o firmama koje već imaju vlastitu domenu.

Mjereno je 6. i 7. listopada 2026., samo naslovnica, uz poštivanje datoteke robots.txt. Brzina je mjerena alatom Lighthouse (mobilna simulacija) na 213 nasumično odabranih stranica koje rade. Stranice koje su zabranile pristup ili trajno odbijale zahtjeve (29) nisu ubrojene. U rezultatima se ne navode imena firmi. Metodologija i tablice po branšama i županijama dostupni su na zahtjev: info@simplexdigital.hr. PS/SM