Konferencija “Lugera Market Report 2026: Stvarno stanje hrvatskog tržišta rada”
Tvrtka Lugera Talent Solutions održala je konferenciju “Lugera Market Report 2026: Stvarno stanje hrvatskog tržišta rada”, jedinstveni događaj na kojem su široj javnosti predstavljeni rezultati najvećeg i najaktualnijeg istraživanja tržišta rada provedenog u Hrvatskoj.
Istraživanje obuhvaća gotovo 8.000 ispitanika iz različitih industrija te pruža detaljan uvid u ključne trendove i izazove na domaćem tržištu rada. Posebnu važnost rezultati dobivaju u kontekstu nadolazeće direktive o transparentnosti plaća, koja stupa na snagu u lipnju i koja će značajno utjecati na poslovanje i HR prakse.
Prema istraživanju, medijalna bruto 1 plaća u privatnom sektoru s obzirom na spol prema istraživanju iznosi 1985€ (M) i 1556€ (Ž). U javnom sektoru ta je razlika daleko manja, i iznosi 1893€ (M) i 1840€ (Ž).
U vremenu u kojem se tržište rada mijenja brže nego ikad, odluke koje donosimo kao poslodavci imaju sve veći utjecaj na ljude, na poslovanje i na dugoročnu održivost kompanija. Upravo zato vjerujemo da je kvalitetna informacija, temeljena na podacima, a ne pretpostavkama, ključ za donošenje boljih odluka, poručuje Nikolina Radić, generalna direktorica tvrtke Lugera Talent Solutions.
Jaz u plaćama postoji, i raste s obrazovanjem
Istraživanje Lugera Market Report pokazalo je da muškarci i dalje imaju u prosjeku veće plaće, a razlika raste s obrazovanjem. Konkretno, spolne razlike u visini BRUTO 1 plaće s obzirom na stupanj obrazovanja iznose:
● 1772,05€ za muškarce i 1452.55€ za žene (za srednju stručnu spremu - SSS);
● 2420.66€ za muškarce i 1856.14€ za žene (za višu stručnu spremu - VŠS) i
● 2915.80€ za muškarce i 2213.88€ za žene (za visoku stručnu spremu - VSS)
Drugim riječima, muškarci visoke stručne spreme zarađuju više od 700€ bruto više od žena na istoj razini obrazovanja.
Najveći je jaz u farmaceutskoj industriji, gdje rodni jaz u medijalnim bruto 1 plaćama iznosi 1611€ (ili 70% veća zarada u korist muškaraca), a primjer “pozitivne diskriminacije” nalazimo u pravu / odvjetništvu, gdje žene žene zarađuju u prosjeku 1712€, a muškarci 1537€.
Istraživanje je pokazalo da 44,4% ispitanika prima bonuse, pri čemu muškarci dobivaju češće i veće bonuse na svim razinama. Medijalni godišnji bonusi naših ispitanika iznose 1600€ za muškarce i 1000€ za žene.
Gen Z ima veće početne plaće
Istraživanje je obradilo i generacijske razlike među zaposlenicima s obzirom na zadovoljstvo poslom, rodni jaz i financijsku kompenzaciju. Podaci su pokazali da je kod generacije Z uočljiva najmanja razlika u plaći s obzirom na razinu obrazovanja, ali i da ulaze na tržište rada s većom plaćom.
Konkretno, za srednju stručnu spremu, medijan bruto 1 plaće generacije Z iznosi 1678€; kod generacije milenijalaca iznosi 1565€, a kod generacije X 1238€.
Ana Gongola, direktorica tvrtke Sandoz za Hrvatsku i Sloveniju, na panel raspravi istaknula je da mlađe generacije lakše pokreću razgovor o visini plaće: Ljudi se često znaju podcijeniti tijekom razgovora za posao. Nove generacije lakše razgovaraju o plaći, a ako to ne naprave, često mi kao poslodavac dajemo priliku i pokrećemo razgovor umjesto njih. Kategorizacija je bitna jer sistematizacijom i kategorizacijom plaća štitimo i poslodavca.
S druge strane, Predrag Tutić, partner u tvrtki CBS International, smatra da je mlađim zaposlenicima važnija ravnoteža poslovnog i privatnog života: Mnogo mladih ljudi danas uopće nema ambiciju preuzeti vodeće radno mjesto. Starije generacije u drukčijim su okolnostima stupile na tržište rada i napredovanje na poslu bio je jedini način za steći bolje uvjete, poručio je Tutić, ističući da mladi danas imaju fleksibilnije načine zarade.
Trendovi u benefitima za zaposlenike
Istraživanje Lugera Market Report ispitalo je i najčešće financijske i nefinancijske benefite za zaposlenike. Najčešći dodatni benefiti za zaposlenike su sistematski pregled (36% ispitanika); fleksibilno ili klizno radno vrijeme (31% ispitanika), mogućnost rada od kuće (27% ispitanika), kao i sportska kartica za zaposlenike (24% ispitanika). Podzastupljeni dodaci u Hrvatskoj su sufinanciranje dječjeg vrtića (3%); 100% plaćeno bolovanje (10%) i sufinanciranje 3. mirovinskog stupa (8%).
Više od 70% zaposlenika je potencijalno mobilno
Podaci pokazuju da čak 49,2% zaposlenih razmišlja o promjeni posla, dok 21,3% aktivno traži posao. Najčešći pokretači fluktuacije zaposlenika su financijski paket; preopterećenost, stres i nemogućnost napredovanja. S obzirom na industriju, najveće zadovoljstvo pokazuju zaposlenici u poslovanju nekretninama, građevini /arhitekturi te konzaltingu i uslugama, dok su najmanje zadovoljni zaposlenici u poljoprivredi i šumarstvu, autoindustriji, i igrama na sreću.
Nataša Krupljanin, direktorica tvrtke IBM Hrvatska, naglasila je na panel raspravi da su za zadržavanje zaposlenika ključni zdravi odnosi između menadžera i timova. Postoje razni financijski i nefinancijski mehanizmi zadržavanja zaposlenika, pri čemu je najbitnije da postoji obostrana, redovita povratna informacija na svim razinama.
PS/SM
