Megafarme su izdaja naroda: „Prodajete vodu, zemlju i budućnost Hrvatske!”
Udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te 12 građanskih inicijativa, uz podršku 159 organizacija, uputili su otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske u kojemu traže hitno zaustavljanje planiranih industrijskih projekata intenzivnog uzgoja i prerade peradi u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji.
Navode da se radi o međusobno povezanim zahvatima koji zajedno čine jedinstvenu industrijsku cjelinu s potencijalno razornim kumulativnim učincima na okoliš, vodne resurse, poljoprivredu i lokalne zajednice: Ne obraćamo vam se protiveći se radu i razvoju naše države, već zato što postoje projekti koji po svojem opsegu, lokacijama, potrošnji resursa i mogućim posljedicama više nisu pitanje obične gospodarske aktivnosti, nego javnog interesa, zaštite voda, zdravlja ljudi, očuvanja prostora i odgovornosti države prema vlastitim građanima.
Gnoj, smrad i zagađena voda u neposrednoj blizini naselja i zaštićenih prirodnih područja
Organizacije ukazuju da se, prema dostupnoj dokumentaciji, planiraju zahvati sa stotinama milijuna pilića godišnje, desecima tisuća tona stajskog gnoja te velikim opterećenjem na vodu, zrak i infrastrukturu. Posebno naglašavaju činjenicu da se sve namjerava realizirati u neposrednoj blizini iznimno vrijednih prirodnih područja: Jedan dio zahvata planira se na oko 35 metara od zaštićenog Značajnog krajobraza Sunjsko polje, a drugi na oko jedan kilometar od Parka prirode Lonjsko polje. To nisu udaljene industrijske zone, nego prostori neposredno vezani uz vodu, livade, pašnjake, sela i način života koji je stoljećima nastajao u suživotu s prirodom.
Dodaju da se slično planira i u Koprivničko-križevačkoj županiji kod Legrada, gdje bi industrijska farma bila na svega nekoliko desetaka i stotina metara od zaštićenih prirodnih područja, te u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, gdje se planiraju pogoni s milijunima pilića godišnje u blizini rijeka, naselja i zaštićenih prostora.
Voda ne poznaje administrativne granice. Zrak ne poznaje parcelne čestice. Smrad ne staje na rubu katastra. Ptice, rijeke, podzemne vode i ljudi ne žive prema linijama nacrtanima u uredima, ističu potpisnici. Upozoravaju i da bi posljedice takvih projekata, uz negativne posljedice na okoliš, uključivale i pad kvalitete života, gubitak ruralnog stanovništva i dugoročno napuštanje pogođenih područja: Nitko ne želi odgajati djecu i graditi budućnost u smradu i zagađenju od intenzivnih farmi i klaonica. Podsjećaju da iskustva drugih država pokazuju često nepovratne posljedice ovakvih sustava intenzivne proizvodnje. Zato, stoji u pismu, Hrvatska bi se prihvaćanjem ovakvih megakompleksa peradarske proizvodnje izložila ozbiljnom riziku neusklađenosti s ključnim propisima Europske unije i povećanom regulatornom pritisku u provedbi direktiva o nitratima, vodama, industrijskim emisijama i o procjeni utjecaja na okoliš.
Posljedice štetnih odluka ostaju desetljećima
Građanske inicijative traže od Vlade Republike Hrvatske donošenje jasne nacionalne odluke kojom bi se ovakvi projekti proglasili neprihvatljivima, provedbu kumulativnih i strateških procjena utjecaja svih povezanih zahvata te procjenu dugoročnih posljedica na vodne resurse i lokalne zajednice:
Ne radi se o pitanju treba li dokazivati štetnost ovakvih projekata jer o tome postoji opsežna stručna i znanstvena podloga. Svaki intenzivni uzgoj ima niz negativnih posljedica, a šteta poprima nepopravljive razmjere kada uzmemo u obzir da je riječ o trenutačno poznata 24 megaprojekta.
Poručuju da građani Hrvatske odbijaju ovakve projekte na svojem prostoru te od Vlade traže da stane uz ljude, vodu, zemlju i budućnost zemlje, a ne uz modele koji dugoročno ostavljaju štetu i dobit privatnim interesima: Ovakve odluke ne nestaju nakon jednog mandata; one ostaju desetljećima! Ako stavimo volju hrvatskog naroda u podređen položaj ne samo drugoj državi nego i inozemnom korporativnom kapitalu, nije li to čin veleizdaje?
Žrtvovanje hrvatskih krajeva radi industrijskih farmi nije u interesu građana
Stoga apeliraju na Vladu da ne dopusti da se vrijedni hrvatski krajevi pretvore u štetan industrijski peradarski pojas: „Pozivamo vas da jasno stanete na stranu vode, zemlje, ljudi i dugoročnog interesa naše domovine. Dođite u Posavinu. Provezite se kroz sela uz Savu. Stanite kod Lonjskog polja. Pogledajte rode u Čigoču. Vidite Sunjsko polje. Otiđite do Mure i Drave, do Legrada i Velikog Pažuta.
Pogledajte prostore koje se danas pokušava pretvoriti u okolinu industrijskih farmi, a onda sami sebi odgovorite: Vrijedi li to žrtvovati? Zaključuju da ne vrijedi i da Hrvatska ima pravo i obavezu odbiti projekte koji nisu u interesu njezinih građana: Voda nije roba. Priroda nije višak. Dom nije na prodaju!
PS/SM
