Postizanje sinergije: građani i udruge kao nepobjediva formula
Na primjeru projekta megafarmi pilića koje su trebale zahvatiti Sisačko-moslavačku županiju pokazala se snažna sinergija energije lokalnih građanskih inicijativa i ekspertize nevladinih udruga.
Početak svibnja donio je važnu vijest – jedan od investitora odustao je od projekta klaonice u Velikoj Ludini u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije objavljeno je rješenje o obustavi postupka procjene utjecaja na okoliš za postrojenje za klanje i preradu peradi Vidrenjak.
Postrojenje u Velikoj Ludini bilo je dio velikog projekta vrijednog više od pola milijarde eura. Osim njega, projekt je predviđao i peradarnike, tvornice te valionice u Petrinji, Sunji, Martinskoj Vesi, Lekeniku i Popovači, s planiranom proizvodnjom od oko 25 milijuna pilića godišnje.
Otpor lokalne zajednice i prve reakcije
Već u studenom 2024., tijekom javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš, žitelji Velike Ludine žestoko su se usprotivili projektu. Iako je rasprava održana u prijepodnevnim satima, kada su mnogi bili na poslu, općinska vijećnica bila je premala za sve zainteresirane.
Nakon rasprave mještani su priopćenjem ukazali na niz nelogičnosti. Projekt je, primjerice, prvotno trebao biti realiziran u Letovaniću, ali ondje nije dobio dozvolu zbog niskog protoka rijeke Kupe. S druge strane, rijeka Česma, u koju bi se trebale ispuštati pročišćene otpadne vode, ima još niži protok, a ljeti gotovo i presuši. Kao pritok Lonje, Česma je iznimno važna za Park prirode Lonjsko polje.
Građani su izrazili i zabrinutost zbog povećanih emisija ugljikovog dioksida, nepostojanja mjernih stanica za onečišćenje te drugih manjkavosti studije.
Organiziranje građanskog i stručnog otpora
Ubrzo nakon javne rasprave započeli su prosvjedi i organiziranje lokalnih građanskih inicijativa kreativnih imena poput „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ i „Sunjani ne žele biti smuljani“.
Studija utjecaja na okoliš zaprimila je više od 800 prigovora. Organizirane su brojne tribine i sastanci s građanima, a u cijeli proces uključile su se i nevladine udruge poput Eko Moslavine, Prijatelja životinja i Zelene akcije.
Građanske inicijative dale su nužnu energiju, dok su udruge osigurale stručnu i analitičku podršku, čime je stvoren organiziran i argumentiran otpor projektu.
Sustavne slabosti projekta i ishod postupka
Tijekom analize i javnog pritiska postupno se pokazalo da Studija utjecaja na okoliš nije izrađena za cjelokupni projekt, već fragmentirano, po njegovim dijelovima. Također se pokazalo da projekt nije usklađen s prostornim planovima.
Počele su se pojavljivati i analize ekonomske isplativosti, kao i problemi vezani uz sudjelovanje građana u raspravama i davanju primjedbi.
Kako je pritisak javnosti rastao, tako je postupno doveo do odustajanja od projekta u Velikoj Ludini. Iako iz pojedinih udruga poručuju da proces još nije u potpunosti zaključen, teško je očekivati nastavak investicije vrijedne više od pola milijarde eura, koja je trebala biti jedna od najvećih u povijesti Hrvatske, ali s potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Zaključak: pouke za buduće investicije
Nema investitora koji neće obećavati „brda i doline“, naglašavajući koristi za lokalno stanovništvo.
No praksa u Hrvatskoj često pokazuje da za velike investicije vrijedi Pudderov zakon: Sve što započne dobro, završi loše. Što započne loše, završi još gore.
Ova investicija u početku je zvučala obećavajuće – osim novih radnih mjesta nudila je i smanjenje ovisnosti o uvozu hrane. Međutim, zahvaljujući suradnji građana i nevladinih udruga, ubrzo su na vidjelo izašle brojne slabosti projekta koje su mogle imati ozbiljne i dugoročne posljedice za jednu od najsiromašnijih hrvatskih županija.
Zorislav Antun PetrovićPS/SM
