Japanska banka smiruje financijska tržišta uz pomoć 8 tisuća milijardi jena

Japanska središnja banka ubrizgala je u financijski sustav osam tisuća milijardi jena kako bi umirila financijska tržišta uzdrmana najvećim potresom u japanskoj povijesti, tsunamijem i prijetnjom nuklearne katastrofe.

 

Taj se potez nadovezao na jučerašnju najavu ubrizgavanja u sustav rekordnih 15 tisuća milijardi jena (184 milijarde dolara) kako bi se stabilizirala kratkoročna tržišta novca. Time je banka ispunila ranije obećanje da će nakon katastrofa ubrizgavati u financijski sustav ogromna sredstva.

Francuska kuhinja zaludila Britance, pa zašto ne bi i vas

Iako su britansko-francuski odnosi uvijek tema raznih šala, a francusko odbijanje pričanja engleskog jezika već brend za sebe, izgleda da Britanci ne dijele isti antagonizam. Naime, francuska kuhinja je ponovno u modi u Velikoj Britaniji zahvaljujući kuharskim emisijama, dok, kako se čini, sve više slabi zanimanje za indijsku i tradicionalnu britansku prehranu, pokazala je anketa.

 

Bajs očekuje val investicija zbog dobivanja koncesija za turistička zemljišta

U Ministarstvu turizma trenutno se radi na obradi zahtjeva za dobivanje koncesija za turističko zemljište, koje je do zakonski određenog roka do 1. veljače ove godine podnijelo najmanje 90 posto tvrtki koje na to imaju pravo, a ako sve bude prema planu pred ovo bi se ljeto trebale izdati i prve koncesije za to zemljište, doznaje se od ministra turizma Damira Bajsa i predsjednika Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Veljka Ostojića.

 

Hrvati se najviše informiraju putem televizije, ali internet značajno raste

Svakim danom sve više raste potreba za informiranjem, a opće informacije se šire putem sve većeg broja i vrsta medija. U tom mnoštvu izvora svakodnevnog informiranja stanovništvo u Hrvatskoj i dalje najviše koristi televiziju, ali internet se uvjerljivo probio na drugo mjesto s kojeg se građani najviše informiraju.

 

 

GORDANA KASTRAPELI: Vjeruješ li da možeš, ili vjeruješ da ne možeš – u pravu si!

BLOG

Koliko ste puta odustali od neke zamisli jer ste pomislili da to nije ostvarivo, nije za vas, da vi to ne možete? Koliko puta ste našli neko novo rješenje, samo zato što ste vjerovali da mora postojati i niste željeli odustati ili ste nešto učinili samo zato da pokažete da možete?

 

Što nam je važno?

Danas često možemo čuti kako u društvu više „nema vrijednosti“ ili kako je netko osoba kojoj „vrijednosti nisu važne“. Što to znači? Koje su to vrijednosti kojih više nema i zašto žalimo za njima? Možemo li uopće biti bez vrijednosti?

GORDANA KASTRAPELI: Vjeruješ li da možeš, ili vjeruješ da ne možeš – u pravu si!

BLOG

Koliko ste puta odustali od neke zamisli jer ste pomislili da to nije ostvarivo, nije za vas, da vi to ne možete? Koliko puta ste našli neko novo rješenje, samo zato što ste vjerovali da mora postojati i niste željeli odustati ili ste nešto učinili samo zato da pokažete da možete?

 

Što nam je važno?

Danas često možemo čuti kako u društvu više „nema vrijednosti“ ili kako je netko osoba kojoj „vrijednosti nisu važne“. Što to znači? Koje su to vrijednosti kojih više nema i zašto žalimo za njima? Možemo li uopće biti bez vrijednosti?

GORDANA KASTRAPELI: Vjeruješ li da možeš, ili vjeruješ da ne možeš – u pravu si!

BLOG

Koliko ste puta odustali od neke zamisli jer ste pomislili da to nije ostvarivo, nije za vas, da vi to ne možete? Koliko puta ste našli neko novo rješenje, samo zato što ste vjerovali da mora postojati i niste željeli odustati ili ste nešto učinili samo zato da pokažete da možete?

 

Što nam je važno?

Danas često možemo čuti kako u društvu više „nema vrijednosti“ ili kako je netko osoba kojoj „vrijednosti nisu važne“. Što to znači? Koje su to vrijednosti kojih više nema i zašto žalimo za njima? Možemo li uopće biti bez vrijednosti?

EU podupire nautički turizam ''Sava navigo''

U projekt ''Sava navigo – Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regije Posavina'', koji se provodi u okviru prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bit će utrošeno 152.224 eura, piše Poslovni dnevnik.

 

Riječ je o jednogodišnjem projektu za koji je 85 posto sredstava osigurala Europska unija, a 15 posto nevladina organizacija Centar za održivi razvoj okoline COOR.