Razboritost je kognitivna orijentacija (ili spoznajna usmjerenost) na vlastitu budućnost, tj. zdravorazumsko upravljanje samim sobom koje nam pomaže da djelotvorno ostvarimo svoje dugoročne ciljeve.

Jeste li se ikad upitali Tko sam ja? Što radim na ovom svijetu? Što pokušavam učiniti sa svojim životom? Ako i jeste, vjerojatno je to bilo vrlo rijetko. Sve dok stvari idu kako treba, uzimamo svoj život zdravo za gotovo.

Da bi se napravila razlika između društveno prihvatljivog smijeha i zabave i onog prostačkog, humanistički su filozofi usvojili pojam humora, ali su mu značenje ograničili samo na tolerantno i dobrohotno zabavljanje na račun ljudske, dakle i svoje vlastite, nesavršenosti samoga s

Pomislite li ponekad kako bi bilo dobro kad bi se sve stvari u vašem životu odvijale baš onako kako želite? Možda bi to bilo divno. Ali, kao što svatko od nas iz iskustva zna – to je češće izuzetak nego pravilo.

Moja žena nije uvijek u pravu; moji najbolji prijatelji nisu uvijek u pravu; moj brat nije uvijek u pravu; i kolikogod mi je teško to priznati ni ja nisam uvijek u pravu. Zašto bi onda itko, za ime svega, pretpostavljao da je klijent uvijek u pravu? James Mapes

KAKO JE POČELO?

Imamo li kontrolu nad svojim životom ili smo samo igračka u rukama sudbine? To je pitanje na koje vjerojatno nitko ne može točno odgovoriti. No, psiholozi su otkrili da se ljudi razlikuju po tome u kojoj mjeri vjeruju da imaju kontrolu nad svojim životom.

"Možda bi bilo dobro, koliko god fantastično zvučalo, da na jedan sati isključimo sve telefone i sve motore, da zaustavimo svaku aktivnost i tako damo ljudima priliku da nekoliko minuta razmišljaju o čemu se zapravo radi, zašto žive i što doista žele." James T.

Samokontrola ili samoregulacija je sposobnost osobe da ostvari kontrolu nad svojim postupcima, mislima i emocijama kako bi ostvarila neki cilj ili živjela u skladu s nekim standardima. Ti standardi mogu biti ideali, moralne norme, kriteriji uspješnosti i očekivanja okoline.

Od malena potičemo djecu da si nakon svađe pruže ruke, da traže oproštaj i da ga znaju primiti. Općenito se čini da ljudi cijene ove osobine više nego što ih sami iskazuju. U odnosu na druge vrline, ove su ipak rijetke.

Ranih pedesetih godina prošlog stoljeća američki psiholog Donald Clifton uočio je da se psihologija uglavnom bavi onim što kod ljudi nije dobro, dakle ljudskim problemima, mentalnim bolestima, konfliktima i slično.

Kada je prije 15 godina američki psiholog Daniel Goleman objavio knjigu „Emocionalna inteligencija“ ona je vrlo brzo dospjela na listu najprodavanijih knjiga u SAD-u i tamo ostala preko godinu dana. Postala je poznata u cijelom svijetu i prodana u preko pet milijuna primjeraka.