Kako se mijenja tržište rada?
U svakodnevnom životu rad najčešće primijetimo tek kad nešto zakaže: kad usluga kasni, kad sustav zastane ili kad nema tko obaviti zadatak - postaje jasno koliko je široka mreža poslova koja omogućuje da društvo funkcionira. Dok sve ide svojim tijekom, taj rad ostaje u pozadini i upravo zato često nije dovoljno prepoznat. Stoga je Međunarodni praznik rada prilika da se taj nevidljivi sloj svakodnevice učini vidljivim.
U tome važnu ulogu ima i službena statistika. Ona daje okvir za razumijevanje rada, pretvarajući pojedinačne napore u jasnu sliku društvenih kretanja. Statistika ne prikazuje samo broj zaposlenih ili pak stopu nezaposlenosti; ona pomaže razumjeti strukturu poslova, promjene u radnim uvjetima i šire trendove koji oblikuju tržište rada.
Posebno mjesto u tom sustavu ima Anketa o radnoj snazi, istraživanje koje je u statistički sustav Republike Hrvatske uvedeno 1996. U tri desetljeća ta je Anketa postala ključni izvor međunarodno usporedivih podataka, usklađenih s metodologijom Eurostata, te temelj za razumijevanje promjena u zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti stanovništva.
Podaci Ankete potvrđuju da se tržište rada u Hrvatskoj posljednjih godina kreće u pozitivnom smjeru. U 2025. bilo je 1,7 milijuna zaposlenih osoba, što je podatak koji pokazuje porast u odnosu na prethodne godine i nastavak trenda rasta. U usporedbi s godinom prije taj je broj porastao za 19 tisuća, dok se istodobno broj nezaposlenih smanjio za dvije tisuće te je u 2025. iznosio 87 tisuća.
Osim što je važno primijetiti pozitivan trend, treba istaknuti i da je u 2025. stopa zaposlenosti dosegla povijesno najvišu, a stopa nezaposlenosti povijesno najnižu razinu u Hrvatskoj. Naime, stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 74,4%, što je porast za 4,2 postotna boda u odnosu na 2022., dok je stopa nezaposlenosti pala za dva postotna boda u odnosu na 2022. te je iznosila 4,5%.
Ako to usporedimo s Eurostatovim podacima, primjećuje se da Hrvatska prati pozitivne europske trendove. Naime, u 2025. čak 76,1% osoba u EU u dobi od 20 do 64 godine bilo je zaposleno, što je najveći udio zabilježen u vremenskoj seriji koja se prati od 2009.
Među zemljama članicama EU-a najviše su stope zaposlenosti u Malti (83,6%), u Nizozemskoj (83,4%) i Češkoj (82,9%), a najniže u Italiji (67,6%), Rumunjskoj (69,0%) i Grčkoj (71,0%).
Podaci Ankete o radnoj snazi pokazuju da se u Hrvatskoj posebno ističe rast zaposlenosti žena; stopa zaposlenosti u 2025. u odnosu na 2022. porasla je za čak 6,3 postotna boda za žene u dobi od 20 do 64 godine te je iznosila 71,8%, dok je za muškarce porasla za 1,9 postotnih bodova te je iznosila 76,8%, što upućuje na sve uravnoteženije sudjelovanje na tržištu rada.
Ako promatramo podatke na razini Europske unije za osobe u dobi od 20 do 64 godine, u 2025. u svim zemljama osim Litve muškarci su imali višu stopu zaposlenosti od žena, dok je najveća razlika u stopi zaposlenosti između muškaraca i žena zabilježena u Italiji (19,1 postotni bod), a najmanja u Estoniji (0,5 postotnih bodova).
Ako se vratimo na podatke Ankete o radnoj snazi, uočavamo da su promjene vidljive i u dobnoj strukturi zaposlenih. Sve veća uključenost osoba starije dobi upućuje na produljenje radnog vijeka i veću aktivnost starijih radnika. Niža zaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine ostaje pak područje u kojem postoji prostor za napredak.
Promjene su vidljive i u obrazovnoj strukturi zaposlenih. Naime, povećava se udio visokoobrazovanih među zaposlenima, a smanjuje udio onih s nižom i srednjom stručnom spremom, što je dodatni pokazatelj da se mijenja obrazovna struktura zaposlenih, ali i zahtjevi tržišta rada.
A u kojim je djelatnostima bio najveći broj zaposlenih? Prema Anketi o radnoj snazi u 2025. najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji (263 tisuće) i trgovini na veliko i na malo (238 tisuća), dok je u sektoru zdravstva i socijalne skrbi u 2025. postignut najveći rast u odnosu na 2022., točnije, broj od 120 tisuća zaposlenih u 2022. narastao je na 142 tisuće zaposlenih u 2025.
Spomenimo i to da je usklađivanje privatnoga i poslovnog života sve važnija dimenzija kvalitete rada, a podaci za 2025. pokazuju da je u Hrvatskoj prosječno tjedno radno vrijeme na glavnom poslu iznosilo 37,5 sati, što je za 2,1 sat više od europskog prosjeka. Najdulji radni tjedan - 39,5 sati - imali su Grci, dok su Nizozemci s 30,3 sata odnijeli titulu najkraćega radnog tjedna.
Za kraj naglasimo da je Međunarodni praznik rada mnogo više od slobodnog dana. Istina je da mu se svi veselimo iz tog razloga, ali ne smijemo zaboraviti da je on ujedno podsjetnik kako rad nije samo ekonomska kategorija, a praćenje tržišta rada tek puki analitički zadatak. Praznik rada prilika je da se prepozna vrijednost tog ljudskog prava i potrebe u svim oblicima, ali i važnost pouzdanih podataka koji tu vrijednost čine vidljivom.
Sretan Međunarodni praznik rada! PS/SM
