Uhićenje Josipa Boljkovca i nagađanja o novih uhićenjima zbog optužbi za zločine za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata, mogla bi biti dio taktike ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka za preuzimanje HDZ-a nakon sve izvjesnijeg poraza te stranke na parlamentarnim izborima, piše The Economist.

Neki nisu bili iznenađeni uhićenjem Josipa Boljkovca, ministra unutarnjih poslova kada je Hrvatska proglasila neovisnost 1991. godine, navodi The Economist uz podsjećanje da je Boljkovac, koji ima gotovo 91 godinu, kao i Franjo Tuđman bio u pobjedničkoj partizanskoj Titovoj komunističkoj vojsci, koja je preuzela kontrolu nad Jugoslavije na kraju Drugog svjetskog rata. Uz njega, pod istragom su i Josip Manolić, premijer u vrijeme kad je Hrvatska proglasila neovisnost 1991. te Rade Bulat, optužen za ratne zločine iz 1943.

Kosor "pometena" iz stranke

Neki komentatori u regiji povezuju Boljkovčevo uhićenje s imidžom HDZ-a i izborima, posebice u svjetlu suđenja Ivi Sanaderu. Drugi pak smatraju da se ne radi o tome, navodi The Economist. Ističe da bi se prema načelu "Cui bono" ili "tko ima koristi" u slučaju uhićenja Boljkovca mogla uzeti u obzir pozicija ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka.

Poraz HDZ-a čini se neizbježnim, pa će Jadranku Kosor biti "pometena" iz vodstva stranke, a Karamarko će biti u jakoj poziciji s bivšim komunističkim skalpovima u svojoj torbi. Bez obzira koliko su ti skalpovi stari, to će ojačati Karamarkov položaj među nacionalističkim tvrdolinijašima koje je Jadranka Kosor maknula na margine, kaže se u članku.

The Economist također podsjeća da je prošli tjedan bio nevjerojatan za Hrvatsku - uz Boljkovčevo uhićenje, raspušten je parlament, predsjednik Ivo Josipović raspisao je izbore, objavljeno je da je vladajući HDZ pod istragom za korupciju, a počelo je i suđenje bivšem šefu HDZ-a i premijeru Ivi Sanaderu. (Hina/jk)

Foto: Robert Anic/PIXSELL