Jesu li materijalisti zli?

29/03/2018

Materijalizam prati negativan glas, no ovaj pojam to ne zaslužuje, kaže profesor Bodo B. Schlegelmilch. Nedavno istraživanje u Aziji koje su proveli Sveučilišta u Manchesteru i Sveučilišta Lancaster pokazuje da postoji kolektivni orijentirani materijalizam.


Uvriježeno je mišljenje da su materijalisti usredotočeni na osobnu dobit, novac i skupe stvari. Biti materijalistom smatra se kao nešto negativno. Materijalistima se smatraju oni koji materijalna dobra stavljaju iznad vrijednosti kao što su opće dobro i razumijevanje. No, odražava li ovo uistinu materijaliste?  Profesor Bodo B. Schlegelmilch je s kolegama Sandrom Awanis sa Sveučilišta Lancaster i Charlesom Chi Cuijem sa Sveučilišta u Manchesteru u Aziji proveo istraživanje te s obzirom na njene rezultate zagovara drugačiji način razmišljanja o materijalizmu.

Kultura kolektivizma i materijalizam – kompatibilni kao ulje i voda?
Posebno se u SAD-u i zapadnoj Europi materijalizam nerijetko povezuje s osobama usredotočenima na sebe, egocentričnim individualcima koji mare za stvari, no ne i za ljude,” kaže Schlegelmilch. Međutim, prema istraživanju ovo je jednostavno gledanje na stvari. Rezultati istraživanje su pokazala da u azijskim zemljama kao što je Kina stjecanje dobara također služi tome da obitelj i prijatelji uživaju određen status, a ovo se posebno odnosi na luksuzne stvari. Ljudi ih ne kupuju samo radi sebe, već i zbog društva, primjerice svoje obitelji.

Drugim riječima, s druge strane postoji kolektivistička kultura, i materijalizam koji se očituje jasnim prikazom skupih proizvoda i brendova. Kako ovo dvoje ide jedno s drugim? Odgovor je sljedeći – na Zapadu se materijalizam i kolektivne vrijednosti smatraju nekompatibilnima. Potpuno suprotno, na Istoku je materijalizam dio kolektivističke kulture. “Materijalisti učine nešto za okoliš u kojem žive i brinu o onima koji ih okružuju”, objašnjava Schlegelmilch.

Različiti pogled na materijalizam: traženje relevantnosti umjesto statusa
Pitanje je ima li uopće smisla materijalizam svrstavati jednostavno u termine dobra ili zla. Schlegelmilch vjeruje da su potrebni različiti pogledi: “Nije svatko tko ima tendencije ka materijalizmu zao per se.” Studije je također pokazala da materijalisti traže relevantnost više nego status.

Primjerice koriste ekološki prihvatljive proizvode poput električnih automobile jer su željni dokazati altruizam i žele da se njih i grupu kojoj pripadaju, primjerice obitelj, gleda u lijepom svjetlu.

Kolektivističke vrijednosti čine razliku
Kako se rastuća materijalistička društva mogu potaknuti da se usredotoče na veliku društvenu sliku umjesto da se, recimo, predaju rasipanju? Istraživači su zaključili da su kolektivističke vrijednosti ključ u ovom kontekstu: azijska društva ističu važnost vrijednosti s obzirom na međuljudske odnose, primjerice obiteljske odgovornosti. 

Za razliku od njih zapadna društva, imaju tendenciju fokusiranja na apstraktne i duhovne vrijednosti poput jednakosti i pravde.

Što ovo znači u terminima stvarnog svijeta? Pojedinac može, primjerice, pokušati mobilizirati materijalističke tendencije društva kroz oglašavanje tako da podržavaju društveno odgovorne aktivnosti kao što su programi pomoći za izbjeglice, kako bi vam dali trenutni primjer. Drugim riječima, društveni identitet nastaje potrošnjom, od čega će na kraju svi imati koristi,” zaključio je Schlegelmilch.

Autor: Bodo B. Schlegelmilch
dekan osnivač poslovne škole WU Executive Academy i direktor Inistituta za međunarodni marketing menadžment pri Bečkom sveučilištu

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox