Mladima u Hrvatskoj najvažniji su mogućnost razvoja i usvajanje novih vještina

15/03/2018

To je samo jedna od opservacija iz izvješća “Prvi koraci na tržištu rada” iz 2018. godine, koje nastoji otkriti stajališta o radu, životu i obrazovanju kod više od 5.700 studenata vodećih sveučilišta i tek diplomiranih mladih ljudi i to u čak 14 država regije. Osim toga ispitanicima iz Hrvatske su bitni i zanimljivi projekti te ravnoteža između privatnog i poslovnog života, dok se plaća našla na 6. mjestu liste prioriteta.


Mladi u Hrvatskoj nemaju iluzija o vrijednosti formalnog obrazovanja.“, navodi Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala u Adriatic regiji te nastavlja „Više od polovice ispitanika navodi da ih fakulteti ne pripremaju dovoljno za tržište rada, što je kompatibilno s apelima poslodavaca da se obrazovanje uskladi s potrebama na tržištu rada.

Slično je i u ostalim zemljama srednje Europe, gdje manje od petine, točnije 19% ispitanika, smatra da je dovoljno dobro pripremljeno za stvarnost radnog života, a njih 15% vjeruje da ih je obrazovanje dobro pripremilo za lov na posao. “Ovi su nalazi slični onima koje smo vidjeli u našem istraživanju 2013. i 2015. godine, što ukazuje na to da ovaj problem nije nestao,” prokomentirao je Gledić. “Kakva god realnost o ovome bila, zabrinjavajuće je da pripadnici ove elitne skupine imaju taj osjećaj loše pripremljenosti, naročito jer je većina ispitanika još uvijek na fakultetu ili su nedavno diplomirali u području poslovnih usmjerenja. Možda bi poslovni svijet i akademska zajednica trebali još više surađivati izravno sa studentima, kako bi bolje razumjeli gdje je uzrok njihova nezadovoljstva te da se stvore veze između ta dva svijeta, koje su opipljivije i vidljive kako bi se mladi ljudi ipak osjećali spremnijima za ono što ih čeka na tržištu rada.

Samopouzdanje u procvatu
Većina ovih pametnih i mladih ljudi u srednjoj Europi ima dovoljno samopouzdanja za započinjanje uspješnog života u poslovnom okruženju, što je vidljivo u činjenici da 80% njih ocjenjuje svoje vlastite sposobnosti kao bolje i naprednije u odnosu na svoje kolege.

Dodatno, oko dvije trećine ispitanika tvrdi kako misle da drugi u njima s lakoćom mogu prepoznati liderski potencijal. I oni čvrsto vjeruju da zaslužuju nagrade koje idu rame uz rame s uspjehom. Iako se pojedine razlike između država mogu uočiti, ono što je primjetno svugdje je nedostatak realnog pogleda na očekivanja oko početne plaće i to do te mjere da su ta očekivanja znatno iznad prosječne plaće u državi iz koje potječu.

Prosječna plaća koju očekuju mladi u Hrvatskoj iznosi 843 eura, u Latviji očekuju čak 1.591 euro, dok su njihove kolege iz Albanije najskromnije te očekuju svega 473 eura početne plaće. Ono što ohrabruje je smanjenje procjepa između očekivanja oko plaće između muškaraca i žena, koji je popriličan u odnosu na rezultate iz 2015. godine. Prosječna očekivanja vezana uz plaću kod muškaraca su u osnovi pala s 933 eura na 895 eura mjesečno, dok su očekivanja žena porasla s 716 eura na 739 eura.

Rješenja za problem “odljeva mozgova”
Po Gledićevom mišljenju „Kad pogledate neke od ovih nalaza u paru, možete lagano početi slagati efektivnu strategiju privlačenja i zadržavanja top talenata u regiji. Na primjer, trenutni odljev mozgova s kojima se brojne zemlje suočavaju je istinska prijetnja kompanijama u srednjoj Europi. Ti mladi ljudi se rado sele zbog posla i mnogi među njima smatraju da poslodavci s multinacionalnim predznakom drže ključ ostvarivanja njihovih karijernih aspiracija – ali ih doživljavaju i kao poslodavce s većim plaćama. Međutim, manji, lokalni poslodavac s reputacijom izvrsnosti u ulaganju u treninge i edukacije također može iskoristiti tu vrstu prednosti na regrutacijskom tržištu. I tad, naročito ako promovira prepoznavanje i nagrađivanje rada, može dodatno povećati svoje šanse da zadrži najbolje mlade talente. Kultura raznolikosti i uključivanja je također bitan element privlačenja generacije milenijalaca – 88% ispitanika tvrdi da im se dopala ideja o radu u okruženju  s izraženom raznolikošću, naročito okruženju koje pruža mogućnosti da rade i uče od starijih i iskusnijih kolega.

Biti najbolji poslodavac

Na temelju nalaza istraživanja, Deloitte je razvio popis pravila i sugestija koji skupa čine priručnik koji bi svaka organizacija trebala slijediti kako bi postala “savršenim” poslodavcem koji zapošljava talente među milenijalcima. Ključne točke su:

  • Kvalitetno vođenje i usmjeravanje
  • Dopuštanje demokratskog donošenja odluka
  • Promocija timskog rada
  • Kontinuirano postavljanje zanimljivih i poticajnih zadataka i izazova
  • Dopuštanje zabave na radnom mjestu
  • Poticanje daljnje profesionalne edukacije
  • Rad sa sveučilištima kako bi se odgojili profesionalci sutrašnjice
  • Stvaranje raznolike radne okoline, u kojoj različite generacije mogu učiti jedne od drugih
Marko Lukunic/PIXSELL
Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox