U EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, socijalne politike treba unaprijediti i uskladiti s promjenama na tržištu rada i novim tehnologijama

25/09/2018

U Europskoj uniji treba unaprijediti javne politike na području rada, poreza i socijalne skrbi kako bi se zaštitile ranjive skupine radnika i riješila sve veća nejednakost koju izazivaju ubrzane promjene na tržištu rada i nove tehnologije, stoji u novom izvješću Svjetske banke pod naslovom “Prema novom društvenom dogovoru: suočavanje s napetostima u raspodjeli dohotka u Europi i Srednjoj Aziji (Towards a New Social Contract: Taking on Distributional Tensions in Europe and Central Asia.)


U izvješću se poziva na temeljito preosmišljavanje socijalnih politika ne bi li se usporilo stvaranje sve većeg jaza između građana kojima nove gospodarske prilike donose korist i onih koji su ostavljeni na marginama sve dinamičnijeg i fleksibilnijeg gospodarstva.

U izvješću se zaključuje kako se za mnoge još uvijek može reći kako pripadaju srednjem sloju po dohotku koji ostvaruju, ali ne i po materijalnoj sigurnosti koju uživaju. U nekim državama članicama EU-a udvostručila se visina dnevnih primanja potrebna kako bi se izbjeglo zapadanje u siromaštvo. Istodobno, više mladih zaposleno je na nekvalitetnijim radnim mjestima nego njihovih starijih kolega. Primjerice, u Nizozemskoj i Francuskoj polovica mladih radnika (u dobi od 15 do 24 godine) zaposleno je temeljem ugovora na određeno vrijeme.

"Dugoročno zaposlenje s redovnom plaćom više ne predstavlja normu, osobito za mlade, i moramo bolje shvatiti kako se stvara nejednakost i kako rast može postati uključiviji”, izjavio je Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju.

U Hrvatskoj se broj zaposlenih na nepuno i određeno radno vrijeme od 2002. do 2013. godine popeo s 11% na 15% zaposlenih kada govorimo o općoj populaciji, a kad su posrijedi mladi, taj porast bio je još snažniji: u 2002. godini, 29% zaposlenih u dobi od 20 do 24 godine radilo je na nepuno ili određeno vrijeme, dok se u 2013. godini njihov udio popeo na 45%, što je porast od 16 postotnih bodova.

Radi prevladavanja ovih izazova, Svjetska banka preporučuje primjenu triju općih pristupa u javnim politikama: povećanje zaštite u svim vrstama ugovora o radu; uvođenje univerzalnih sustava socijalne skrbi s boljim socijalnim uslugama/mehanizmima zaštite; i proširenje poreznih osnovica s modela temeljenog isključivo na primicima i izdacima na sustav koji bi zahvatio kapitalne dobitke i one s višim primanjima.

Mnogi građani EU-a još uvijek ne znaju za uzlaznu mobilnost i osjećaju kako su upali u stupicu nejednakosti. Nedjelotvorne javne politike na tim područjima dovele su do pada povjerenja u institucije i pojačanog raslojavanja unutar društva.

Primjerice, u Hrvatskoj su okolnosti u kojima je pojedinac rođen važnije odrednice pristupa visokoškolkom obrazovanju za generacije koje su stasale početkom 2000-ih nego li za generacije koje su se započele s obrazovanjem prije tranzicije. U slučaju Hrvatske, indeks nejednakosti u mogućnosti pristupa visokoškolskom obrazovanju za dobnu skupinu rođenu tijekom 1980-ih dvostruko je veći nego li za one rođene tijekom 1940-ih.

“Kada ljude pitamo o njihovoj kvaliteti života, čujemo kako su zabrinuti zbog sve veće nejednakosti i nesigurnosti. U ovom izvješću uzroci te zabrinutosti istražuju se razmatranjem promjena u raspodjeli dohotka tijekom zadnjih desetljeća”, napominje Maurizio Bussolo, vodeći ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju i jedan od sastavljača izvješća.Ne vjerujemo kako rješenje leži u pokušaju zaustavljanja globalizacije ili tehnologije. Umjesto toga, da bi se sačuvali i proširili upečatljivi gospodarski pomaci koje je regija ostvarila tijekom proteklih desetljeća, potreban je novi društveni ugovor, uz pravedniju podjelu rizika i mogućnosti.”

U izvješću se razlučuju četiri vrste nejednakosti između pojedinih skupina, koje nagrizaju društvene ugovore: razlike između mladih i starih generacija; nejednakosti između radnika koji se bave različitim zanimanjima; nejednak pristup mogućnostima na temelju zemljopisnog položaja; i nejednakosti na osnovi roda, etničke pripadnosti, podrijetla i drugih čimbenika, a ne truda ili sposobnosti pojedinca.

Nadovezujući se na prijašnja izvješća, među kojima je i nedavno objavljeno izvješće “Ujednačeni rast” (Growing United), u ovoj studiji naglašava se kako javne politike treba prilagoditi kako bi se zaštitili i ubrzali hvalevrijedni društveni pomaci koje su zemlje EU-a ostvarile tijekom proteklih desetljeća.

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox