Nakon 10 godina provedbe može se ocijeniti da je hrvatska mirovinska reforma bila uspješna, a jedini stvarni problem je preniska stopa izdvajanja za drugi stup koju bi uskoro trebalo povećati, rečeno je na današnjem skupu o dosadašnjim učincima mirovinske reforme u organizaciji mjesečnika Banka i Instituta za javne financije.

Mirovinska reforma zamišljena je tako da se stopa izdvajanja za drugi stup s početnih 5 posto postupno diže na više, no to dosad nije učinjeno pa postoji opasnost da s tako niskom razinom štednje reforma "zaglavi" na pola puta, a mirovine iz drugog stupa ostanu na niskoj razini. Stoga Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima predlaže povećanje stope izdvajanja za drugi stup sa sadašnjih 5 posto na 6 posto bruto plaće. Mirovinska društva predlažu da se stopa poveća za 1 postotni bod svake godine kojoj će prethoditi godina s rastom BDP-a većim od 2 posto, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda.

Dosad je iz novog sustava u prijevremenu mirovinu otišlo manje od 1000 ljudi, a njihove mirovine su niže nego da nisu izabrali drugi stup isključivo zato jer im nije priznato pravo na dodatak na mirovinu. Udruženje stoga predlaže ispravljanje nepravde prema tim umirovljenicima tako da im se prizna dodatak na mirovinu proporcionalan vremenu provedenom u prvom stupu, te omogući izbor bolje mirovine u trenutku umirovljenja.

Nepunih 10 godina reforme ipak je pokazalo izdržljivost drugog stupa koji je "preživio" i veliku svjetsku krizu na koju se nije računalo kada je reforma počela. Ukupna dobit članova mirovinskih fondova do kraja prvog polugodišta 2011. iznosila je gotovo 7 milijardi kuna, unatoč gubitku u vrijeme krize od 2,9 milijardi kuna, a ukupna zarada dioničara tih fondova bila je 261 milijun kuna.
Istodobno su naknade hrvatskih obveznih mirovinskih fondova među najnižima na svijetu, a profitabilnost mirovinskih društava na razini je drugih financijskih institucija u Hrvatskoj.

U vezi budućih ulaganja, mirovinska društva žele redifinirati svoju ulogu te su spremna sudjelovati u velikim infrastrukturnim projektima, privatizaciji i korporativnom upravljanju, naravno uz prihvatljivi odnos rizika i dobiti. Svjesni smo da kuna uložena u hrvatsko gospodarstvo stvara daleko povoljniji efekt od kune uložene izvan njega jer se time ne samo stvara prinos već i otvaraju nova radna mjesta i pozitivno utječe na plaće, kaže Novoselec. (Hina/MJ)