Po jednostavnosti plaćanja poreza Hrvatska bolja od prosjeka

Iako je Hrvatska 2009-te visoko pozicionirana prema jednostavnosti plaćanja poreza, ustvari je pala sa 39. mjesta u 2008. na 42. mjesto, pa su joj stoga, kako i dalje ne bi nazadovala nužne reforme poreznog sustava po uzoru na zemlje s boljim pokazateljima, zaključuje Mihaela Bronić u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF).

 

U osvrtu "Koliko je poduzećima u Hrvatskoj jednostavno plaćati poreze" Bronić iznosi podatke iz projekta Svjetske banke Doing Business koje je za 2009. proveden u 183 zemlje. Hrvatska je po jednostavnosti plaćanja poreza za domaća mala ili srednja poduzeća zauzela visoko 42. mjesto. Ispred nas se nalaze zemlje iz okruženja, poput Makedonije (33.) ili Kosova (41.), a lošije su rangirane npr. BiH (127.), Srbija (138.) ili Crna Gora (139).
Malim ili srednjim poduzećima u Hrvatskoj je 2009. bilo potrebno 17 puta uplatiti porez i po tome je bolje rangirana od prosjeka većine promatranih zemlja, a bolja je i prema pokazatelju broja sati koje je poduzeće trošilo za ispunjavanje svih poreznih obveza za tri najvažnija poreza (196 sati ili 24,5 radna dana).

Udio svih poreza u ukupnoj dobiti hrvatskog malog ili srednjeg poduzeća iznosio je 32,5 posto (poreza na dohodak i obveznih doprinosa 19,4 posto, poreza na dobit 11,4 posto, ostalih poreza 1,7 posto). Hrvatska je opet bolje rangirana od prosjeka većine promatranih skupina zemalja. Samo je u zemljama jugoistočne Europe taj je udio manji (25,2 posto).
Bronić ističe i kako te zemlje imaju niže stope poreza na dobit i poreza na dohodak - u Hrvatskoj je stopa poreza na dobit 20 posto, a poreza na dohodak do 40 posto, dok su u Albaniji, BiH, Kosovu i Makedoniji stope poreza na dobit i na dohodak 10 posto, u Crnoj Gori 9 posto, dok je u Srbiji stopa poreza na dobit 10, a na dohodak do 15 posto.

 

Manji porez - manje sive ekonomije

 

Nedavno istraživanje na uzorku od 55 zemalja pokazalo je kako u zemljama u razvoju, s velikim brojem malih poduzeća koja djelomično posluju u sivoj ekonomiji, sniženje stope poreza na dobit može pomoći smanjenju sive ekonomije, povećanju broja obveznika poreza na dobit i prihoda od tog poreza. Kao primjer navodi Koreju koja je u 2009. snizila stopu poreza na dobit s 25 na 22 posto te je planira i dalje snižavati. Prihodi od poreza na dobit u 2009. u Koreji su porasli za 11 posto, a broj registriranih poduzeća u sustavu poreza na dobit za 7 posto.

Budući da Hrvatska ima problema s financiranjem državne potrošnje, razmišljati o smanjenju stope poreza na dobit moguće je samo ako Ministarstvo financija zaključi da bi se na taj način značajno smanjila siva ekonomija, povećao broj obveznika poreza na dobit i prihodi od tog poreza. Isto tako relativno visoke stope poreza na dohodak i doprinosa za socijalna osiguranja teško je smanjiti, dok se ne smanje rashodi državnog proračuna, posebice za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, naglašava Bronić.
Napominjući kako je najveći broj uplata (12) i najviše vremena (96 sati) potrošeno za plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje, poručuje kako se može barem pojednostavniti te propise (npr. uvođenjem elektroničkog načina plaćanja doprinosa za socijalna osiguranja). (Hina/MJ)

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox