Tanker za prijevoz tekućeg asfalta za švedsko-nizozemskog naručitelja Tarbit Tankers porinut je u brodogradilištu Kraljevica.

Tanker je dug 108, širok 18 metara a nosivosti je 9015 tona. Ističe se po sofisticiranom sustavu prijevoza tekućeg asfalta na temperaturi od 250 stupnjeava Celzijevih. Vrijednost broda je 20 milijuna američkih dolara.

Nakon porinuća na navoz nije postavljena kobilica za gradnju drugog plovila zbog zabrane ugovaranja novih poslova do završetka postupak privatizacije.

Pod geslom "Za Domovinu" nekoliko tisuća branitelja i građana okupilo se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića izražavajući nezadovoljstvo Haaškim presudama hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koje je prvostupanjsko vijeće osudilo na kazne zatvora od 24 i 18 godina za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj, navodi se u obrazloženju, bio ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj.

Uzorci virusa ubuduće će se razmjenjivati na globalnoj razini u zamjenu za cjepiva koja će biti od njih proizvedena, priopćili su dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), navodeći da je to rezultat povijesnog dogovora kojim se želi povisiti razina pripremljenosti za moguću pandemiju gripe.

Na pregovorima u Ženevi, dogovoren je prijedlog sporazuma koji su potpisale sve zemlje, među kojima i SAD, koji je posljednji podržao prijedlog.

Većinom naslovnica tiskanih medija u BiH u subotu dominiraju naslovi o prvostupanjskoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, s naglaskom na to da je Haaški sud utvrdio da je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio na čelu zločinačkog pothvata.

Nezavisne novine iz Banje Luke na tri prve stranice ističu kako je "Tuđman bio vođa zločinačkog pothvata" uz objašnjenje kako je on bio politički i vojni vođa čiji je namjera bila naseliti tzv. krajinu Hrvatima. Također se navode reakcije brojnih udruženja prognanih Srba, ali i vlasti u Zagrebu.

U Vladi je počeo sastanak premijerke Jadranke Kosor s predstavnicima 42 braniteljske udruge iz Domovinskog rata, a tema razgovora je situacija nakon prvostupanjske presude Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču te mogući daljnji pravni koraci.

Snage NATO-a angažirane u zračnim operacijama u Libiji nemaju dovoljno navođenih bombi ni ostalog streljiva, piše američki dnevnik The Washington Post.

Citirajući neimenovane visoke američke dužnosnike i Atlantski savez, dnevnik ističe da taj manjak upozorava na ograničenja s kojima se susreću Velika Britanija, Francuska i druge europske zemlje pri dužem vođenju razmjerno skromne vojne operacije.

Washington Post ne navodi uzrok nedostatka streljiva.

Drakonske kazne dvojici hrvatskih generala u prvostupanjskoj presudi Haaškog suda šokirale su Hrvate i oslabile poziciju premijerke Jadranke Kosor, ali nisu iznenadile nikoga osim nepripremljenu hrvatsku javnost, neke su od konstatacija u komentarima slovenskog tiska koji i u subotu veliku pažnju posvećuje presudama i njihovim mogućim političkim implikacijama u Hrvatskoj i regiji.

Svrgnuti egipatski predsjednik Hosni Mubarak bit će prebačen u vojnu bolnicu gdje će boraviti sve dok se dovoljno ne oporavi kako bi mogao biti podvrgnut ispitivanju u vezi s istragom o korupciji, priopćili su u  egipatski državni tužitelji

Nije poznato od čega boluje 82-godišnji Mubarak, koji je u utorak primljen u bolnicu u ljetovalištu Šarm El-Šeiku na Crvenom moru nedugo nakon što su ga tužitelji ispitali o optužbama za korupciju.

Hrvatska čista stranka prava (HČSP) ne priznaje presude generalima koje je, kako ističe, izrekao imperijalistički sud iz Haaga, priopćeno je iz te stranke.

HČSP smatra kako je presuda hrvatskim generalima poruka da za Hrvate ne vrijedi načelo samoodređenja i prava na vlastitu državu, kao ni pravo na obranu vlastitoga teritorija i naroda.

Kvalificirati obranu vlastitoga naroda na vlastitu teritoriju kao udruženi zločinački pothvat može samo, kako ističe HČSP, sotonska, antiljudska, anticivilizacijska i antikatolička družba.

Cipar je  ocijenio da pristupanje Turske Europskoj uniji ovisi o napretku u ponovnom ujedinjenju tog etnički podijeljenog otoka.

Mi ne želimo omesti put Turske prema EU-u, ali mora biti jasno da to nije bianco mjenica - rekao je novinarimma u Nikoziji ciparski predsjednik Demetris Christofias.

Christofias nije objasnio na koji način bi mogao blokirati proces ako Turska neće surađivati, no nove zemlje se ne mogu pridružiti Uniji bez odobrenja postojećih članica.