Ništa od zajedničkih obveznica eurozone
Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Juergen Stark odbacio je prijedlog o izdavanju zajedničkih obveznica 16-člane eurozone, naglasivši da je svaka članica odgovorna za vlastiti proračun. Naime, čelnik vijeća ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker zatražio je izdavanje zajedničkih obveznica eurozone u istupu s talijanskim ministrom financija Giulijom Tremontijem.
Uhićen osnivač WikiLeaksa Julian Assange
Britanska policija uhitila je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea na temelju europskog uhidbenog naloga koji je objavila Švedska, priopćila je londonska metropolitanska policija, a prenosi Reuters.
Švedsko tužiteljstvo izdalo je nalog za uhićenje Assangea zbog optužbi za silovanje. Assange, 39-godišnji Australac, koji je ovih dana došao u središte pozornosti svjetske javnosti pošto je WikiLeaks objavio povjerljivu prepisku američke diplomacije, opovrgnuo je te optužbe. (Hina)
Josipovićev posjet kao novi poticaj regionalnoj suradnji
Dolazak hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Bosnu i Hercegovinu i njegovi susreti s čelnicima te države u ponedjeljak u Banjoj Luci sadržavali su novi snažni poticaj suradnji u susjedstvu i jačanju uloge i odgovornosti koju čelnici trebaju preuzeti, ocjena je koju daje većina bosanskohercegovačkih dnevnih listova izvješćujući o posjetu i razgovorima hrvatskog predsjednika.
U Hrvatskoj ne trebaju visokoobrazovane
Kod zapošljavanja u Hrvatskoj, samo se u 7 do 9 posto slučajeva daje prednost osobama sa završenim fakultetima pokazalo je istraživanje Eurobarometra, piše Business.hr.
Na vrhu liste zemalja koje zapošljavaju osobe s diplomama nalazi se Luksembug sa 86 posto, slijedi Irska sa 68 posto te Cipar sa 59 posto. Na začelju ljestvice nalaze se Litva, Hrvatska i Bugarska ( 7 do 9 posto).
U istraživanju su sudjelovali poslodavci 27 zemalja, a 30 posto njih smatra da će pri zapošljavanju u budućnosti najvažnije biti poznavanje stranog jezika. (J.K.)
Šuker ne želi odstupiti s mjesta ministra
DRAGO MUNJIZA: No-name brendovi više nisu bauk
BLOG
Na kraju 2010. godine hrvatska i regionalna trgovina svode račune, a i pozorno prate što se događa sa europskim i svjetskim best-practice trgovačkim lancima, kao i FMCG kompanijama. Činjenica je da su se potvrdile prognoze stručnjaka i da je svugdje kriza uzrokovala promjenu ponašanja krajnjih kupaca, ali i samih trgovaca. Najznačajniji trend, koji ide na ruku soft i hard disconterima je promjena ukusa potrošača, koji kupuju rjeđe, potrošačke košarice su manjeg iznosa, a no-name brendovi nisu više bauk, baš naprotiv.
DRAGO MUNJIZA: No-name brendovi više nisu bauk
BLOG
Na kraju 2010. godine hrvatska i regionalna trgovina svode račune, a i pozorno prate što se događa sa europskim i svjetskim best-practice trgovačkim lancima, kao i FMCG kompanijama. Činjenica je da su se potvrdile prognoze stručnjaka i da je svugdje kriza uzrokovala promjenu ponašanja krajnjih kupaca, ali i samih trgovaca. Najznačajniji trend, koji ide na ruku soft i hard disconterima je promjena ukusa potrošača, koji kupuju rjeđe, potrošačke košarice su manjeg iznosa, a no-name brendovi nisu više bauk, baš naprotiv.
DRAGO MUNJIZA: No-name brendovi više nisu bauk
BLOG
Na kraju 2010. godine hrvatska i regionalna trgovina svode račune, a i pozorno prate što se događa sa europskim i svjetskim best-practice trgovačkim lancima, kao i FMCG kompanijama. Činjenica je da su se potvrdile prognoze stručnjaka i da je svugdje kriza uzrokovala promjenu ponašanja krajnjih kupaca, ali i samih trgovaca. Najznačajniji trend, koji ide na ruku soft i hard disconterima je promjena ukusa potrošača, koji kupuju rjeđe, potrošačke košarice su manjeg iznosa, a no-name brendovi nisu više bauk, baš naprotiv.
DRAGO MUNJIZA: No-name brendovi više nisu bauk
BLOG
Na kraju 2010. godine hrvatska i regionalna trgovina svode račune, a i pozorno prate što se događa sa europskim i svjetskim best-practice trgovačkim lancima, kao i FMCG kompanijama. Činjenica je da su se potvrdile prognoze stručnjaka i da je svugdje kriza uzrokovala promjenu ponašanja krajnjih kupaca, ali i samih trgovaca. Najznačajniji trend, koji ide na ruku soft i hard disconterima je promjena ukusa potrošača, koji kupuju rjeđe, potrošačke košarice su manjeg iznosa, a no-name brendovi nisu više bauk, baš naprotiv.
