Superprodavač

Ljudi su voljni reći DA onim ljudima koji im se sviđaju, koji ih na neki način privlače ili su slični njima. Pa što onda moramo napraviti da bi bili upravo takvi? Trebamo naučiti što više o sebi samima, kako i što radimo, kako percipiramo druge te kako oni percipiraju nas.

Svi mi koji se bavimo prodajom znamo kakav je to posao. Onaj koji ga voli reći će “nema boljeg na svijetu”, ali ima i onih koji su spletom raznih okolnosti postali prodavači ili prodajni predstavnici i sada su u prilici da se bave ovim za mene tako lijepim ali i teškim zanimanjem.

Dok se osjećaji obično odnose na jedan događaj ili iskustvo, raspoloženje koje ih prati nije specifično. Raspoloženja općenito nisu tako intenzivna kao osjećaji, međutim za razliku od osjećaja ona mogu trajati trajati satima, danima ili tjednima.

Što je to „prodaja“? Što za vas znači „prodavati“? Doživljavate li je pozitivno, negativno ili neutralno? Kako doživljavate sebe kao prodavača? Ističete li s ponosom da se bavite prodajom ili možda nastojite naći druge izraze da biste ljudima objasnili što radite?

Možemo reći da komunikacija ima ključnu ulogu u stvaranju povoljnih i nepovoljnih dojmova kako o pojedincu tako i o poduzeću, radnom okruženju, proizvodima i uslugama.

Vrlo često čujemo komentare poput: „Ne mogu se ja smijati kupcima kad me tako malo plaćaju, nije meni do smijeha!“ ili „Ma kod nas dolaze samo oni teški i zahtjevni kupci.

Jednom sam u razgovoru s jednim od mojih klijenta došao do spoznaje da obojica osobno poznajemo jednog cijenjenoga lokalnog gospodarstvenika. Klijent mi je rekao da je radio na puno projekata za njega a ono što ga je osobito fasciniralo je način kako taj gospodarstvenik pregovara.

U današnje vrijeme, vrijeme naglog razvoja alata koji omogućuju detaljno istraživanje djelovanja ljudskog mozga, istraživanje procesa donošenja pojedinih odluka, a time i istraživanja obrazaca ukupnog ljudskog ponašanja, kada su pojmovi kao što su bihevioralna psihologija,

Takvi konji ustvari trebaju ‘šaptače konjima’, pomislit će neki. Naravno postoje i oni koji će reći da, ako se on rodio kao najbrži konj, ga ništa ne može zaustaviti na tom putu, pa čak ni najlošiji jockey.

Prezentirate dobar proizvod potencijalnom kupcu. Dobro ste pripremljeni i sve ide kako ste planirali. Kupac Vas strpljivo sluša i šutke odobrava. Na kraju srdačno kaže: „Odličan proizvod, hvala Vam na zanimljivoj prezentaciji, razmislit ću pa se čujemo!“

Što ima veći utjecaj na naše ponašanje i odlučivanje, pogotovo u pregovorima - “činjenica/razlog” ili emocije?

Potražnja je u svojoj osnovi psihološka kategorija, budući da su ljudske potrebe ograničene, a želje bezgranične. Zato dobri i uspješni prodavači slušaju svoje kupce.

U današnje vrijeme kada je ponuda na tržištu prevelika, a kupac sve svjesniji svoje poželjnosti i zahtjevniji sa svojim potrebama, pravi ga je izazov zadržati.

Prodajna komunikacija je interakcija u kojoj sugovornici svjesno i nesvjesno neprekidno signalima šalju poruke koje treba iščitavati, interpretirati i ugrađivati u njen nastavak.

Čak i ako raspolažete solidnim znanjem stranog jezika i imate najbolje namjere, ukoliko ste suočeni s pregovaračima koji dolaze iz drugih zemalja suočeni ste i s posebnim izazovima.

Ovo su neke smjernice koje pomažu u pripremi za internacionalne pregovore:

Danas, nakon gotovo nekoliko desetljeća u kojima se prodaji pristupalo i pristupa s mnogo više intenziteta, kad su se o prodaji pisale i pišu mnoge knjige, blogovi, održavaju edukacije, kad sve respektabilne tvrtke imaju razvijene svoje prodajne akademije, mogli bismo reći da se sve zna.