U posljednjih šest godina hrvatska je država za mjere aktivne politike na tržištu rada izdvojila više od 4 milijarde kuna, što je golem novac koji nikad u toj mjeri nije bio usmjeren prema nezaposlenima.
Svim radnicima koji rade u tvrtkama na poplavljenim područjima u županjskoj Posavini će država isplatiti minimalnu plaću i doprinose. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u suradnji s Poreznom upravom, obećao je tvrtkama omogućiti lakše poslovanje.
Država će dužnicima kojih je sedam oprostiti kamatu koja je veća od osnovnog duga. Ministarstvo poljoprivrede otpisuje 25,67, a financija 87,78 milijuna kuna.
Država je dobila prvi novac iz osobne imovine direktora i vlasnika poduzeća koja nisu plaćala porezne obveze iako su imala novca za njihovo pokrivanje. Novac su prebacivali s računa jedne na račun druge tvrtke ili na svoje privatne račune.
Premijer Zoran Milanović u New Yorku sudjeluje na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Sastao se s hrvatskim iseljenicima i poručio da je Hrvatska u teškoj gospodarskoj situaciji te da će kriza potrajati.
Kriza je vrijeme u kojem se živi na dug, ali čini se da je i tome došao kraj jer Hrvati sve manje „peglaju“ kartice, piše novilist.hr
Vlada nastavlja sa svojim planom spašavanja državnog proračuna i to odredbom da energetske tvrtke koje su većinski ili djelomično u njenom vlasništvu, u „kasu“ ove godine moraju uplatiti 50 posto svoje dobiti, piše novilist.hr.
Hrvatski bruto inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, krajem listopada prošle godine iznosio je 43,16 milijardi eura i na mjesečnoj je razini smanjen za oko 300 milijuna eura, a u odnosu na kraj prošle godine povećan je za oko 54 milijuna eura, po
Zagovornika ideje o savezu nordijskih zemalja (Švedska, Danska, Norveška, Finska i Island) sve je više, tvrdi Novi list. Oni ovaj savez vide kao odgovor na geopolitičke promjene, topljenje leda na Arktiku i skoru utrku za novim mineralnim nalazištima i trgovačkim putevima na europskom sj