Krediti u švicarskim francima rizični i za austrijske banke

Austrijski financijski sustav osjeća previranja na međunarodnim financijskim tržištima pogođenima tvrdokornom dužničkom krizom u eurozoni, ocijenila je austrijska središnja banka u najnovijem izvješću, sugerirajući bankama da ubrzaju povećanje kapitala.

Austrijske banke relativno se dobro nose s pritiscima na financijskim tržištima proizišlim iz krize u eurozoni, konstatirao je guverner Oesterreichische Nationalbank (OeNB) Ewald Nowotny u ponedjeljak tijekom predstavljanja 23. izdanja izvještaja banke o financijskoj stabilnosti.

U tome izvješću središnja banka najvećim austrijskim zajmodavcima sugerira da namaknu dodatni kapital kako bi otplatili državnu pomoć, udovoljili novim bankovnim pravilima i uhvatili korak s bolje dokapitaliziranom konkurencijom u istočnoj Europi.

Banke bi trebale namaknuti dodatni kapital zbog novih bankovnih pravila Basel III, povrata participirajućeg kapitala države, a i zbog toga što su banke njihova ranga još uvijek bolje kapitalizirane, kazao je izvršni direktor središnje banke Andreas Itnner novinarima u Beču.

Prijetnja - loši zajmovi

Među ostalim rizicima središnja banka izdvaja zajmove iskazane u švicarskim francima i visoku razinu loših zajmova u regiji. Izloženost austrijskih banaka u regiji iznosila je na kraju prošle godine 216 milijardi eura, navodi austrijska središnja banka, podsjećajući istodobno da je veći rizik na zajmove u istočnoj Europi ujedno bankama jamčio veću profitabilnost nego odobravanje kredita u matičnoj zemlji.

U izvješću izdvajaju rizike proizišle iz velikog udjela kredita u švicarskim francima. Približno 84 milijardi eura zajmova u istočnoj Europi, u zemljama od Hrvatske i Mađarske do Rumunjske, uz dodatnih 50,9 milijardi eura u Austriji, iskazano je u stranoj valuti, najvećim dijelom u francima, navode.

U simulaciji nepovoljnog razvoja situacije u istočnoj Europi, kako je kazao Ittner, izvedba austrijskih banka pokazala se ipak solidnom. Tako bi se do 2014. stopa adekvatnosti kapitala Tier 1 u pet vodećih banaka smanjila na 7,7 posto, nasuprot sadašnjih 9,5 posto, izračunali su. (Hina/jk)

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox