Pozitivno propitivanje (Appreciative Inquiry) pristup je koji smo se počeli baviti u prošlom nastavku, a svrha mu je usavršavanje i promjena na osobnoj razini i na razini tvrtke. Ovoga puta bavit ćemo se fazama i principima Pozitivnog propitkivanja te vidjeti zašto ono funkcionira.
Faze procesa Pozitivnog propitivanja
1. Izbor pozitivne teme
Centar za management i savjetovanje, izdavač poslovnih časopisa u tiskanom i web izdanju, Poslovni savjetnik, Udruga.hr i Propisi.hr osmu godinu za redom obnovio je međunarodno priznate certifikate upravljanja kvalitetom ISO 9001 i certifikat za upravljanje zaštitom okoliša ISO 14001. Certifikaciju je radila Adria norma. Spomenuti certifikati vrijede za izdavaštvo, poslovno savjetovanje i organizaciju konferencija.
Edukacija i razvoj zaposlenika su važan faktor dugoročne profitabilnosti, to svi znamo, barem u teoriji. Kad zaposlite i uspijete zadržati "dobre" radnike, mudro je i investirati u njihov razvoj, što izravno utječe na profitabilnost tvrtke.
Uz to, i sami radnici svoj osobni razvoj postavljaju visoko na ljestvicu prioriteta, kao što dokazuju brojna provedena istraživanja o zadovoljstvu radnika ili najboljim poslodavcima u Hrvatskoj.
Kradljivci ideja obično su ljudi koji žele napredovati ili ostvariti neke druge pogodnosti na poslu, ali preko tuđih leđa. Neki kradljivci su samo izvori informacija nadređenima. Na udaru kradljivaca najčešće su nedovoljno moćni ljudi s velikim potencijalima u tvrtkama, poput mlađih zaposlenika, pripravnika, tajnica.
Ljudi svoj uspjeh mjere obično u usporedbi s drugima, ali pravi je uspjeh zapravo ono što postignu vlastitim potencijalom, to kako ga razvijaju i usavršavaju, i koliko je povezan s njihovim osobnim ciljevima. Uspjeh je putovanje. On nije toliko proizvod posjedovanja neobičnih nadarenosti i sposobnosti, nego učenja kako te darove i sposobnosti valja iskoristiti. Nije riječ o tome da radimo nešto neobično, već da nešto obično radimo neobično dobro.
Da bi se napravila razlika između društveno prihvatljivog smijeha i zabave i onog prostačkog, humanistički su filozofi usvojili pojam humora, ali su mu značenje ograničili samo na tolerantno i dobrohotno zabavljanje na račun ljudske, dakle i svoje vlastite, nesavršenosti samoga sebe ne treba shvaćati preozbiljno i treba se moći (na)smijati i samome sebi). Ljude koji su se znali šaliti na takav dobronamjeran, neneprijateljski, filozofski način, smatrali su otmjenima – za razliku od onih koji su se bezobrazno smijali na račun drugih, bili ironični i sarkastični.
Moja žena nije uvijek u pravu; moji najbolji prijatelji nisu uvijek u pravu; moj brat nije uvijek u pravu; i koliko god mi je teško to priznati ni ja nisam uvijek u pravu. Zašto bi onda itko, za ime svega, pretpostavljao da je klijent uvijek u pravu?
Koliko puta ste na seminarima ili predavanjima čuli rečenicu - Klijent je uvijek upravu? Vjerojatno često. I što god slušatelji u sebi mislili vrlo rijetko se netko to izjavi suprotstavi. Slično je naravno i u tvrtkama koje to naglašavaju kao svoj moto. Zaposlenici ga prihvate i nitko ga ne dovodi u pitanje.
Možemo li i koliko sami utjecati na naš uspjeh u poslu? Ovisi li naše napredovanje, traženje boljeg posla i odnos s kolegama o nama samima? Psiholozi kažu da je dosta toga u našim rukama. Ako se, naravno, sa strane ostavi uobičajeni hrvatski model "po babi i po stričevima". Nekih neprijatelja našega uspjeha često nismo ni svjesni, a gotovo se svakodnevno s njima susrećemo.
Rutina
Dok se u eurozoni kreditiranje lagano oporavlja, u Hrvatskoj sektor kućanstva u rujnu bilježi pad od 0,3% u odnosu na kraj prošle godine, na 126 milijardi kuna, čak i uz efekt jačanja franka.
Nefinancijske tvrtke imaju pad od 2,5%, na 89,7 milijardi kuna, a rastu jedino krediti državi, 2,3%.
PS/S.P. (Izvor: Večernji.hr)
