Ekonomske odnose Republike Srbije i Republike Hrvatske od 2000. godine karakterizira, uglavnom, pozitivan razvoj. Na ova kretanja uticalo je intenziviranje političkog i ekonomskog dijaloga i institucionalno reguliranje međusobnih odnosa, koje je i dalje neophodno unapređivati (rješavanje nekih otvorenih pitanja, kao što su imovinsko-pravni odnosi poduzeća i fizičkih osoba, stvaranje uvjeta za plasman kapitala srpskih firmi u Hrvatskoj i dr.).
Član sam uprave poduzeća srednje veličine te se suočavamo s problemom kontrole poslovanja. Naime, poduzeće obavlja veliki broj poslovnih operacija koje je teško nadzirati. Osim toga, gubimo previše vremena na kontrolu pa se ne stignemo baviti strateški važnim pitanjima. Koje rješenje ovog problema možete predložiti?
Potražnja je u svojoj osnovi psihološka kategorija, budući da su ljudske potrebe ograničene, a želje bezgranične. Zato dobri i uspješni prodavači slušaju svoje kupce. Gledaju svoje kupce. Prepoznaju njihove potrebe, želje i mogućnosti. Imaju osmijeh na licu dok razmišljaju na njihov način. Analiziraju njihove riječi, pokrete i postupke, kako bi znali što od njih mogu očekivati. Kupci su izvor njihove zarade, prikaz stvarne vrijednosti na tržištu i samo im oni mogu biti kvalitetni partneri u procesu prodaje i kupnje.
Završio je godišnji odmor, vratili ste se na posao i teško vam je vratiti produktivnost u staru rutinu? Pozitivna informacija je da niste jedini, a negativna da vam takav pristup otežava povratak na posao.
Završio je godišnji odmor, vratili ste se na posao i teško vam je vratiti produktivnost u staru rutinu? Pozitivna informacija je da niste jedini, a negativna da vam takav pristup otežava povratak na posao.
Završio je godišnji odmor, vratili ste se na posao i teško vam je vratiti produktivnost u staru rutinu? Pozitivna informacija je da niste jedini, a negativna da vam takav pristup otežava povratak na posao.
U devet mjeseci otkako je počela primati zahtjeve štediša bivše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH za povratom stare devizne štednje iz vremena bivše Jugoslavije, Slovenija im je isplatila ukupno oko 54 milijuna eura, objavio je ured za komunikacije slovenske vlade u priopćenju. Do sada je ured za sukcesijska pitanja slovenske vlade izdao 4200 informativnih izračuna za štediše Ljubljanske banke u Zagrebu na koje se štediše nisu žalili.
